"Svjedoci smo zabrinjavajućih trendova da pojedine vlade zloupotrebljavaju sudske procese o kleveti u političke svrhe, da arbitrarna primjena zakona o zaštiti od klevete dovodi do hapšenja novinara i pokušaja da se unazade zakonodavne reforme koje dekriminalizuju klevetu", rekao je Jagland i podsjetio na svoj Izvještaj o stanju demokratije, ljudskih prava i vladavine prava u Evropi 2016.
On je dodao da je od ključne važnosti za demokratiju da mediji rade svoj posao i da kritički analizraju vlasti, ali i da u obavljanju dužnosti čuvara istine u potpunosti uživaju sva prava garantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, dok zakoni o zaštiti od klevete i njihova primjena ne smiju imati negativne posljedice po slobodu izražavanja.
"Kada se prave nacrti zakona ili kada se oni mijenjaju, vlade bi morale da uzmu u obzir da je Evropski sud za ljudska prava istakao da su zatvorske kazne kompatibilne sa Konvencijom samo u izuzetnim slučajevima, onda kada se krše druga osnovna prava, na primjer u slučaju govora mržnje ili podsticanja na nasilje. Takođe je ključno da su sankcije za klevetu propisane građanskim pravom, proporcionalne i da ne mogu biti zloupotrijebljene za ućutkivanje medija", istakao je Jagland.
Kleveta je postepeno dekriminalizovana u većini evropskih država, a u onima u kojima se i dalje smatra krivičnim djelom, sankcije se rijetko primjenjuju.
Posljednjih godina primijećen je značajan porast broja sudskih procesa, uz previsoke naknade za štetu, često veće od novčanih kazni predviđenih krivičnim zakonom.
U okviru smjernica za zaštitu novinarstva i bezbjednost novinara i ostalih medijskih učesnika, usvojenih početkom ove godine, Komitet ministara Savjeta Evrope zatražio je od država članica da preispitaju svoje zakone i praksu u vezi sa pitanjem slobode medija, uključujući način na koji se rješava pitanje klevete, da bi se osigurala saglasnost sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
