Abiznis

Korišćenje nelegalnog softvera van sfere oporezivanja

Poreska uprava će, prema riječima njenih predstavnika, u saradnji sa kompanijom Microsoft podići kvalitet kontrola kada je u pitanju korišćenje nelegalnog softvera, kao djelatnosti koja je do sada bila van sfere oporezivanja.
Korišćenje nelegalnog softvera van sfere oporezivanja
Ana Popović
Ana PopovićAutorka
Portal AnalitikaIzvor

Direktor Poreske uprave, Miomir M. Mugoša, kazao je da se nada da će saradnja dvije institucije, koja je počela u martu, doprinijeti unaprijeđenju znanja i vještina poreskih inspektora i podići kvalitet kontrola.

"Cilj je da ovaj važan segment uđe u legalne tokove i da damo doprinos da stepen softverske piraterije u Crnoj Gori bude na mnogo manjem nivou“, kazao je Mugoša na konferenciji za novinare povodom Međunarodnog dana zaštite prava intelektualen svojine.

On je podsjetio na istraživanje međunarodne kompanije IDC iz 2013. godine, koje je pokazalo da je stepen piraterije u Crnoj Gori na nivou od 78 odsto.

"Ti podaci su poražavajući sa aspekta prihoda države, a činjenica da je stepen piraterije u skoro svim državama u okruženju manji nego u Crnoj Gori daju nam za pravo i obavezu da ovom segmentu posvetimo posebnu pažnju“, rekao je Mugoša.

On je dodao da poslovni procesi PU i stepen znanja inspektora kada su u pitanju nove tehnologije, nije adekvatan onome šta se očekuje kada su u pitanju rezultati kontrola.

Mugoša je saopštio da je planirana obuka inspektora koji će se uz pomoć prestavnika Microsofta upoznati sa načinima prepoznavanja nelicenciranih spftvera, kako bi nakon toga, u saradnji sa Tržišnom inspekcijom, obavljali efikasnije kontrole.

"Naše aktivnsoti će ići u pravcu prevencije i represije. Kada govorimo o prevenciji, radićemo na edukaciji poreskih obveznika i ukupne javnosti u cilju podizanja stepena svijesti. Već smo obavijestili sve obveznike da provjere legalnost softvera“, kazao je Mugoša.

Direktor Microsoft kancelarije u Crnoj Gori, Oliver Obradović, rekao je da se podaci o 78 odsto piraterije u Crnoj Gori odnose na sav komercijalni softver koji se koristi kod stanovništva i u privredi.

"To nije samo Microsoftov softver, već i ostalih velikih svjetskih kompanija, a takođe je tu i jedna velika industrija proizvođača igrica“, kazao je Obradović.

Na pitanje kako bi PU i Microsoft mogli na efikasniji način da kontrolišu građane, Obradović je odgovorio da nijedna država u svijetu ne može da se bavi upadanjem u stanove kod stanovništva i provjerom da li koriste licencirani ili nelicencirani softver.

"Ono gdje možemo raditi je jedna sveobuhvatna kampanja podizanja svijesti, kao i konstantan pritisak na preduzeća koja se bave distribucijom i prodajom računa i softvera“, naveo je Obradović.

On je rekao da je stepen piraterije u Crnoj Gori prije oko deset godina bio na nivou od 85 odsto, a da je 2013. godine pao na 78 odsto.

"Očekujemo da ove godine dobijemo najnovije podatke za prošlu godinu i da taj procenat bude niži“, saopštio je Obradović.

On je poručio da korisnici ne treba da upadnu u zamku i da vjeruju da je piratski softver besplatan.

"Ma koliko dobro zvučala činjenica da se piratski softver ne plaća, treba dobro razmisliti ukoliko se on koristi“, kazao je Obradović.

On je podsjetio na prošlogodišnje istraživanje IT tržišta koje je uradila Privredna komora PKCG i u kojem su identifikovane 232 aktivne IT kompanije koje u prosjeku imaju tri zaposlena.

"Prosječna ulaganja u IT sektor po stanovniku u Crnoj Gori iznosi svega 45 eura, u poređenju s zemljama EU koje ulažu oko 800 eura“, precizirao je Obradović.

On je rekao da su softverska industrija i razvoj softvera pokretač privrede i da je to pravi izvozni proizvod koji se koristi u svim zemljama svijeta.

Izvršni direktor Američke privredne komore u Crnoj Gori AmCham, Marko Miročević, saopštio je da u toj organizaciji pitanje zaštite prava intelektualne svojine smatraju izuzetno važnim za sveukupni poslovni ambijent.

„Pitanje sive ekonomije je jedno od značajnihjih barijera koje naše članstvo prepoznaje, a u okvru njega vrlo važan prostor zauzima upotreba i prometovanje nelicenciranog softvera“, rekao je Miročević.

Takvo stanje stvari, kako je ocijenio, ne odgovara ni kompanijama ni državi.

„Kompanije su na gubitku zbog situacije stvaranja ambijenta u kojem postoji nelojalna konkurencija, a država zbog gubitaka na strani oporezivanja“, saopštio je Miročević.

S obzirom da je komercijalna vrijednost softvera procijenjena na nekih sedam miliona dolara, Miročević je rekao da je jasno da je prostor za djelovanje apsolutno veliki.

„Poslovni ambijent koji je uređen, transparentan i fer, mora biti cilj za sve nas“, saopštio je Miročević.

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država SAD u Crnoj Gori, Margaret Ann Uyehara, kazala je da je Microsoft već deset godina uključen u aktivnosti vezane za zaštitu intelektualne svojine i da je odigrao veliku ulogu u podizanju svijesti javnosti o tom pitanju.

„SAD veoma drže do pitanja zaštite intelektualne svojine. Industrija koja je vezana za oblast zaštite autorskih prava sačinjava 38 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u SAD. Problem piraterije i falsifikovanja raznoraznih proizvoda postao je izraženiji u posljednjoj deceniji i učestvuje sa 2,5 odsto u sveukupnom obrtu sredstava u svijetu“, navela je Uyehara.

Ona je dodala da zaštita autorskih prava donosi finansijske i druge benefite.

„Zaštita autorskih prava podstiče inovativnost koja čini kičmu američke i svjetske ekonomije. Investitori rijetko na nova tržišta donose inovativne proizvode, ukoliko nijesu sigurni da će njihova prava biti zaštićena“, poručila je Uyehara.

Zaštita autorskih prava je, kako smatra, od suštinskog značaja za spriječavanje bilo kakvih nezakonitih aktivnosti.

„Falsifikovanje proizvoda, koji bi trebalo da budu zaštićeni autorskim pravima, postaje sve veći problem u svijetu“, zaključila je Uyehara.

Mina biznis 

Portal Analitika