Uopštena je predstava da veći mozak životinje čini inteligentnijim, ali vrane su dokazale suprotno.
Stručnjaci su testirali inteligenciju vrana pomoću "cilindar testa". Taj test korišćen je ranije za testiranje inteligencije primata.
Gavrani su postigli isti rezultat kako šimpanze, iako imaju čak 26 puta manji mozak od majmuna. Čavke i vrane su postigle bolje rezultate od bonobo šimpanzi i gorila.
Istraživanje je sprovedeno na Univertitetu Lund u Švedskoj, a tim naučnika predvodio je Kan Kabadaji.
Kabadaijev tim je testirao inteligenciju ptica pomoću poznatog "cilindar testa".
Provjeravali su nivo samokontrole životnja, za koji se vjeruje da je ključni pokazatelj nivoa inteligencije.
Ispitivano je pet odraslih običnih gavranova i po 10 odraslih novokaledonijskih gavranova i čavki.
Test je sproveden tako što je pred pticama u cilindar sa rupama na svakom kraju stavljena hrana. Pticama je pokazano i kako da pristupe hrani u cilindru.
Zatim je taj cilindar sklonjen i zamijenjen istim u koji je takođe stavljena hrana.
Naučnici su htjeli da ustanove da li će ptice koristiti rupe na krajevima cilindra da dođu do hrane kao što im je pokazano ili će da kljucaju cev ne bili dohvatili hranu.
Kljucanje cilindra broji se kao neuspjeh, a uspjeh u samokontroli ako bi hranu uzeli kroz rupe.
Rezultati su upoređeni sa rezultatima sličnog eksperimenta u kojem su učestvovale šimpanze, a onda su upoređene i veličine mozgova ptica i majmuna.
Ispostavilo se da su gavrani bili najuspješniji i najinteligentniji jer su bili 100 odsto uspješni, kao i šimpanze.
Čavke su imale 97 odsto uspjeha, a gavrani Nove Kaledonije 92 odsto, dok su bonobo šimpanze zabilježile 95 odsto uspješnosti, a gorile 94 odsto.
Mozak šimpanze je otprilike 26 puta veći od mozga gavrana, dok su čavke na testu bile uspješnije i od bonobo šimpanzi i od gorila, iako im je mozak manji čak 70 do 94 puta.
Rezultati ovog istraživanja je u suprotnosti sa ispitivanjima koja su povezivala inteligenciju i veličinu mozga drugih životinja.
Američki naučnici su ispitivali kako veličina mozga utiče na inteligenciju i u zoološkim vrtovima snimili 39 vrsta i ukupno 140 životinja.
Ispred polarnih medveda, tigrova, geparda i ostalih postavljeni su sanduci sa ukusnim zalogajima koji su bili vidljivi kroz rešetke na sanduku.
Izloženo im je ono što najviše vole, od bambusa do mrtvog jagnjeta.
Svaka životinja imala je pola sata da riješi kako da okrene sanduk, otvori vratanca i dođe do ukusne hrane.
Primijenjene su taktike od prevrtanja sanduka do griženja sanduka i kopanja zemlje ispod.
Medvedi su bili najuspješniji u rešavanju problema dok su se merkati (vrsta mungosa) pokazali kao glupaci.
Iako ih u televizijskim reklamama prikazuju kao drska, brbljiva stvorenja, merkati i ostali članovi porodice mungosa nisu uspjeli da reše zagonetku koju su mnoge vrste riješile.
Mondo.me
