On je u okviru programa XV A tempa predvodio Dubrovački simfonijski orkestar koji je u Podgorici ponovo gostovao nakon tri decenije. Na repertoaru su bila tri zahtjevna djela - Betovenovu uvertiru Kariolan i dvije Šubetove kompozicije: Fantaziju u c-duru, poznatiju kao Venderer, i čuvenu Tragičnu simfoniju. Gosti četvrte večeri zaista su zadivili publiku dugim i zahtjevnim djelima, koja je strpljivo početak i dugim aplauzom zatražila barem kratak produžetak.
- Ovaj koncert nije bio baš jednostavan, a dodatno je komplikovano jer ja na sceni dirigujem za klavirom. Za bis smo odsvirali finalni stav Tragične simfonije, jer je Šubert je zaista bio izuzetan kompozitor za svoje vrijeme. Žao mi je što publici nismo mogli odsvirati više, ali bili smo svi već prilično umorni, a program je, sam po sebi, bio dug i intenzivan da bi svirali i drugi bis - dodao je Brešani, te kao kuriozitet naveo kako je Šubert ovu simfoniju napisao u aprilu 1816. godine, pa je sinoćnji koncert ujedno bio i prilika da se obilježe dva vijeka od njenog nastanka.
Italijanski umjetnik je izuzetno zadovoljan saradnjom sa orkestrom iz Dubrovnika, te se nada novoj saradnji.
- I, naravno, bio bih veoma srećan da se s njima vratim u Crnu Goru. Pa, možda naredni put stignemo par dana ranije, kako bismo imali dovoljno vremena da malo uživamo, zašto da ne. Možda bi to mogla da bude neka mala turneja, pa bismo - publika u Crnoj Gori i mi muzičari - mogli bolje da se upoznamo. Bilo bi to divno za sve nas - zaključio je Brešani.
Sinoćnji koncert bila je prilika i za susret sa direktorom DSO, Damirom Milatom koji se prisjetio čestih gostovanja ovog orkestra i tadašnjeg dirigenta Antuna Nanuta u Podgorici.- Normalno, ratne godine su ostavile dosta traga. Ali, život ide dalje, komšijama treba željeti dobro i sarađivati sa njima. Muzika je jedan od puteva koji će nas približiti i povezati - istakao je on.
Publika KotorArt Don Brankovih dana muzike prošle godine u Kotoru bila je u prilici da, prvi put nakon ove višedecenijske pauze, čuje DSO.
- Počeli prošle godine nastupom na KotorArtu, a ugostili smo i Crnogorski gitarstički duo. I ove godine nastavljamo sa tom pratksom: dolazi nam Roman Simović na Dubrovačke ljetnje igre, ponovo nam stiže gitaristički dio Goran Perišić - Danijel Cerović. I mi dolazimo na KotorArt gdje ćemo nastupiti sa ležernijim programom, sa klapom "Kaše". Mi sviramo i zabavnu muziku, jer treba zadovoljiti i one koji klasičnu ne vole, pa na repertoaru imamo niz obrada modernih muzike - precizirao je.
Milata kaže da dio buduće saradnje može biti izvođenje nekog savremenog djela, gdje bi mogli čuti združene Dubrovački simfonijski i Crnogorski simfonijski orkestar.
- Mislim da je to teže organizovati, ali bi saradnja mogla to biti, na primjer, neki koncert operskih arija na otvorenom, jer i vi i mi nemamo prostor za tako veliki sastav. Bio bi to koncert sa vrhunskim imenima, koji bi se mogao ponoviti i sigurno bi to moglo biti zanimljivo - predlaže sagovornik Portala Analitika.
Simfoničari iz Dubrovnika glavnu novčanu podršku dobijaju od sopstvenog grada, pošto država sufinansira veliki festival - Dubrovačke ljetnje igre, pa ni ne očekuju da novac bude i za njih opredijeljen.
- Nama novac daje grad Dubrovnik onoliko koliko može. I, normalno, mi se borimo da zaradimo, jer tokom ljeta nam dolazi mnogo turista među kojima ima dosta onih koji vole klasičnu muziku - navodi on.
Iako je cijeli Dubrovnik matična njihova scena, DSO nema svoju salu jer najviše nastupa tokom ljeta. Na pitanje da li je nova sala Muzičkog centar Crne Gore, koja će biti gotova za narednu sezonu, biti prilika da ih češće čujemo, Milata kaže da je to mogućnost o kojoj će razgovarati.
- Već imamo program za narednu sezonu. Ali bilo bi dobro da već sad nešto dogovorimo jer u avgustu i vi i mi donosimo finansijski plan i pravimo program za narednu godinu. Dakle, ove godine to je nemoguće, ali bi nam bilo zanimljivo za narednu, kada bi, uostalom, podijelili iskustva s vašim muzičarima koji dobijaju dvoranu, a nas to tek čeka. Za kulturu i muziku veoma je bitno imati prostore za koncerte. Ako nemate takav prostor, nema ni razvoja orkestra - zaključuje naš sagovornik.
Narednu sedmicu na XV A tempu započeće pijanista Konstantin Lifšic, već poznat podgoričkoj publici sa zatvaranja ovog festivala prije dvije godine, a čiji nastup na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta počinje u 20 časova. Ovog puta prirediće resital na čijem su programu djela Johanesa Bramsa: Varijacije na Šumanovu temu op. 9, Varijacije na originalnu temu op. 21 - br.1, Varijacije na Mađarsku pjesmu op. 21 - br. 2 i Varijacije i fuga na Hendlovu temu, op. 24.Konstatin Lifšic školovao se kod eminentnih profesora u Rusiji, Engleskoj i Italiji. Do osamnaeste godine živio je u Moskvi, a potom seli u London gdje je studirao na Kraljevskoj muzičkoj akademiji. Ovaj umjetnik priređuje resitale širom svijeta, a kao solista nastupao je sa orkestrima: Njujorškom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom Čikaga, Londonskim simfonijskim orkestrom, Novom japanskom filharmonijom, Ruskim državnim orkestrom, Amsterdamskom simfonijetom, Floridskom filharmonijom, Berlinskim simfonijskim orkestrom, filharmonijama Beograda, Sankt Petersburga, Moskve. Kako kamerni muzičar sarađivao je sa Mišom Majskim, Belom Davidovičem, Mstislavom Rostrpovičem, Maksimom Vengerovim, dok je sa koncertmajstorom Berlinske filharmonije Daišinom Kašimotom snimio album Betovenovih sonata za Warner Classics. Nekoliko kompozitora napisalo je djela za ovog umjetnika. Snimio je više albuma, od kojih posljednji prošle godine sa Bahovim Goldberg varijacijama. Od 2008. godine predaje na Univerzitetu za umjetnost u Lucernu.
K.J.
