Kao se navodi u najavi, postavka će biti zvanično otvorena 10. maja u 18 sati, a publika će moći da je pogleda do 25. juna. Povodom izložbe, biće objavljena i monografija o Pavićeviću čiji je autor Valter Zajdl (Walter Seidl), a predgovor je napisao princ Nikola Petrović Njegoš.
- Realno razračunavanje s fenomenom smrti - koje ponovo rezultira kolažem - prikazuje slika El Greka "Sahrana" iz 1586. kao i fotografija sahrane Pavićevićevog đeda iz 1963, a na kojoj je prikazan i sam umjetnik u dječijoj dobi. Tom konfrotacijom "Autoportret 1586-1963" nivelira fenomen žalosti. Umjetnik upućuje na trenutke sjećanja koji stupaju na vidjelo kod rituala sahrane, te povezivanjem smrti poznatog umjetnika s vlastitim članom porodice postavlja u prostor kao vizuelni događaj i pitanje vlastite smrti - umjetnika Milije Pavićevića koji se ovdje mentalno predviđa, ali se slikovito još ne može zamisliti - zapisao je Zajdl u tekstu "Izlazne strategije vlastitog 'ja'".
Kako se ističe u najavi ove izložbe, opus Milije Pavićevića svjedoči o "konzistentnoj strategiji aproprijacije i ponavljanja", koji je svoja znanja i vještine sticao autodidaktički "tako što se na sasvim drugačiji način bavio sa svojim uzorima iz istorije umjetnosti".
- Izložbom "Osobne priče - strategije aproprijacije umjetnosti", Milija Pavićević nam omogućuje uvid u svoj život, a priznati umjetnici služe kao katalizatori za preispitivanje uvriježenih načina mišljenja i poimanja. Pavićević je za svoj medij izabrao fotografiju radi njene mogućnusti masovnog umnožavanja. To je osobito vidljivo u masovnoj proizvodnji njegovih osobnih portreta koje uvijek ponovno otkriva uz pomoć novih citata. Svi izloženi radovi se koncentrišu oko teme svjetska bol, svrha postojanja i samopredstavljanje. U njegove foto-montaže i kolaže posljednjih četrdeset godina su preciznom analizom integrisana odabrana umjetnička djela u kojima dolazi do spajanja različitih vremena i drukčijih prostora. Na taj način kartografira svoja sjećanja, a povratak u djetinjstvo kombinuje s motivima iz sadašnjosti, te ga uvijek iznova prorađuje - ističu Mihaela Štok i Jelena Grabovac.
K.J.
