Zaštitnik u Izvještaju o radu za 2015. godinu, koji je dostavljen parlamentu, podsjeća da su ljudska prava usmjerena prema državi i njenim institucijama, kao zahtjevi kojima se traži ispunjenje njenih međunarodnih i unutrašnjih obaveza.
Kako se navodi, na taj način se čitav sistem stavlja u funkciju zaštite svih lica u okviru njenog suvereniteta, pri čemu se ne može izostaviti nijedan državni organ, niti područje stvarne nadležnosti države, kada vrši ovu vitalnu društvenu funkciju.
“Zbog toga su pojave ćutanja uprave, nepoštovanja principa dobre uprave, nedostatak saradnje, odugovlačenje postupaka odlučivanja, ignorisanje zakonom utvrđenih obaveza i nadležnosti, kao i nepoštovanje preuzetih međunarodnih obaveza nespojivi sa principom vladavine prava”, navodi se u Izvještaju Ombudsmana.
Zaštitnik je u postupanjima po pritužbama zapazio da su i dalje prisutne slabosti u radu javne uprave koje se nepovoljno odražavaju na brzo i jednostavno ostvarivanje prava građana i drugih subjekata. Te slabosti se, kako se navodi u izvještaju, najčešće ispoljavaju u vidu ćutanja uprave, nepoštovanja zakonskih rokova i načela dobre uprave i takozvanog "ping pong“ odlučivanja.
“Ovakvo stanje nameće zaključak da su službe organa javne uprave još nedovoljno organizovane i edukovane za efikasno i zakonito vođenje upravnog postupka o zahtjevima građana u pogledu ostvarivanja njihovih prava. Slabosti u radu organa javne uprave nepovoljnio utiču na ostvarivanje prava i sloboda građana, na princip pravne sigurnosti i jednakost građana pred zakonom”, ocijenio je Zaštitnik.
On je naglasio da je obaveza javne uprave da se što više približi građanima, da garantuje poboljšanje kvaliteta rada, vodeći računa da odluke koje utiču na prava ili interese pojedinaca budu zasnovane na zakonu kao i da se odluke po zahtjevu ili žalbi građana donose u zakonskom roku i to bez odlaganja.
“I da u radu poštuju princip jednakog tretmana, da odluke organa koje mogu negativno uticati na prava ili pravne interese građana obavezno sadrže obrazloženje za njihovo donošenje i relevantne činjenice i zakonski osnov odluka”, kaže se u Izvještaju.
Zaštitnik upozorava da se određene pojave kršenja ljudskih prava i sloboda pojavljuju u kontinuitetu već nekoliko godina, sa manjim ili većim stepenom odstupanja u odnosu na raniji period.
“Zato je u narednom periodu potrebno posvetiti posebnu pažnju njihovom eliminisanju. Potrebno je i dalje sa povećanom pažnjom pratiti ispunjenje obaveza Crne Gore u procesu pristupanja EU kada su ljudska prava u pitanju i to ne samo kao protokolarni vid angažovanja, već kao suštinski zahtjev za implementacijom standarda koje ustanovljavaju evropski sudovi i druga nadzorna tijela, navode iz te institucije.
Zaštitnik je imao u radu 679 pritužbi (38 prenešenih iz prethodne godine). U poređenju sa 2014. godinom bilježi se porast od oko deset odsto. Od ukupnog broja predmeta u radu završeno je 666 ili 98,1 odsto, a ostalo je nezavršeno 13 predmeta (1,9 odsto). “U radu po pritužbama skraćeno je vrijeme postupanja i postignuta je najveća ažurnost od osnivanja Institucije”.
Navodi se da pojedini subjekti nijesu dostavili traženo izjašnjenje ili su kasnili u dostavljanju izjašnjenja, pa je Zaštitnik bio prinuđen da u 72 predmeta uputi 101 urgenciju, radi dostavljanja traženih izjašnjenja.
“Iz ovih podataka evidentno je da su državni organi i organi državne uprave najviše kasnili u dostavljanju izjašnjenja. Kašnjenje produžava trajanje postupka pred Zaštitnikom i predstavlja ometanje njegovog rada”, kaže se u Izvještaju.
Od 666 predmeta po kojima je postupak okončan u prošloj godini, u 60 Zaštitnik nije bio nadležan za postupanje, a u 69 nijesu postojale procesne pretpostavke za postupanje. “U 101 predmetu postupak je okončan upućivanjem na druga pravna sredstva, u 432 slučaja postupak je okončan nakon sprovedenog ispitnog postupka i u četiri slučaja spajanjem predmeta”.
Nakon sprovedenog ispitnog postupka okončano je 432 predmeta, odnosno 64,86 odsto od ukupno 666 pritužbi po kojima je postupak okončan. Od tog broja u 178 slučajeva (26,72 odsto), Zaštitnik nije utvrdio povrede prava.
Kako se navodi, u 217 slučajeva je utvrđeno da postoji povreda prava, od kojih je u 160 slučajeva povreda otklonjena u toku ispitnog postupka, pa je iz tog razloga postupak obustavljen.
"U preostalim predmetima povrede nijesu otklonjene u toku ispitnog postupka pa je Zaštitnik u 57 predmeta dao mišljenja sa preporukom nadležnim organima i drugim subjektima za otklanjanje utvrđenih povreda prava, ostavljajući za to odgovarajuće rokove”, kažu iz te institucije.
Kako navodima Zaštitnika, od 57 preporuka 35 su ispoštovane, u jednom slučaju preporuka je djelimično ispunjena, u 15 slučajeva nije istekao rok za realizaciju preporuke.
“U šest slučajeva nijesu ispoštovane preporuke. One su upućene Informeru, Fudbalskom savezu Crne Gore, dvije Ministarstvu finansija, Montenegro Airlinesu, Osnovnom sudu I Centru za socijalni rad iz Podgorice, a djelimično je ispoštovana jedna prepruka data ZIKS-u”, ističe Zaštitnik.
Od ukupnog broja pritužbi po kojima je postupak okončan u prošloj godini, na rad državnih, organa državne uprave, upravnih i drugih organizacija odnosilo se 232 pritužbe, sudova 91 pritužba, Državnog tužilaštva 20, na rad organa za vođenje prekršajnog postupka 12, na rad Uprave policije 47 pritužbi, na rad javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja 154.
“U predmetima u kojima je postupak okončan podnosioci pritužbi su ukazivali na povredu prava na suđenje u razumnom roku u 58 pritužbi, na ostala građanska prava 307 pritužbi, na ekonomska, socijalna i kulturna prava 152 pritužbe i na prava djeteta u 149 pritužbi”, navodi Zaštitnik.
