Odbor je proširio inicijativu, pa će pored Gvozdenovića biti saslušane i dvije odgovorne osobe iz Savjeta za privatizaciju i Sekretarijata za razvojne projekte.
Saslušanje će se održati u periodu od 18. do 21. aprila.
Članovi Odbora će tražiti od Vlade da im dostavi Ugovor o kupoprodaji sa aneksom, kao i interne informacije u vezi sa privatizacijom hotela As.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, koji je jedan od predlagača inicijative, kazao je da se Vlada krajem 2013. godine, nakon informacije resornog Ministarstva da je investitor obezbijedio garanciju u iznosu od tri miliona eura od eminentne ruske Sberbanke koja je naplativa na prvi poziv, opredijelila da potpiše aneks Ugovora.
“Ono što je šokantno za mene, kao tadašnjeg člana Vlade i kao poslanika, jeste da je nakon skoro dvije godine Ministarstvo spoznalo činjenicu da se radi o falsifikovanoj garanciji”, rekao je Konjević i dodao da je to nedopustivo.
Inicijativu su pored, Konjevića, podnijeli i njegove partijske kolege Draginja Vuksanović i Izet Bralić.
Konjević je rekao da bi bilo dobro da se dobije odgovor kako je moguće da niko u resornom Ministarstvu nije provjerio izdatu garanciju i kako je moguće da nakon dvije godine kada su je htjeli naplatiti, spoznaju da je falsifikovana.
“Proces izdavanja garancije nije nešto što je novo, vrlo je jednostavno prepoznati da li se radi o falsifikatu i provjeriti da li je izdata kod odgovorajuće banke”, naveo je Konjević.
On je rekao da je interesantno i to što su predstavnici investitora nedavno ukazali da je, ako dođe do raskida ugovora, potrebno vratiti 70 odsto priznatog investiranog iznosa.
“Javno iskazan stav investitora je da su investirali, a navodno je Vlada priznala taj iznos, oko 70 miliona eura, što znači više od 20 miliona eura bi bilo vraćeno investitoru”, kazao je Konjević.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jelić, rekao je da će njegova stranka podržati inicijativu kako bi se kroz kontrolno saslušanje došlo do informacija o stanju ugovornih obaveza, zašto je došlo do raskida ugovora, zašto su podnijete krivične prijave, kao i o validnosti garancije.
“Takođe nas interesuje koliko je do sada uloženo u sami projekat”, dodao je Jelić.
On je predložio da se, pored Gvozdenovića, pozovu članovi Sekretarijata za razvojne projekte i Savjeta za privatizaciju koji su u tom periodu radili na tom projektu kako bi se došlo do što kvalitetnijih informacija.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Srđan Milić, rekao je da je 2002. godine bio protiv takve privatizacije hotela As i njegovog izdvajanja iz Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera.
“Tu je spona čudnih interesa različitih djelova društva koji su imali interes da zaštite 14 godina nečinjenja u Perazića Dolu, a s druge strane imamo devastaciju okolnog prostora, gdje je će biti zanimljivo da čujemo kako je moguće da su napravljene vile na tom prostoru”, kazao je Milić.
On je rekao da ne može da vjeruje da je posao u Vladi definisan tako da neko iz bilo kojeg ministarstva kaže da li je nešto validno ili nije, što se tiče garancija.
“Valjda postoje ljudi, pa makar iz Ministarstva finansija da vide o čemu se radi. Ali Crna Gora je zemlja čuda. Nama se daju garancije koje ne možemo da naplatimo, ali zato naše padaju i gubimo po 300 miliona eura”, smatra Milić.
Očigledno je, kako je dodao, problem da država nije dobila strateške investitore.
Poslanik SNP-a i predsjednik Odbora, Aleksandar Damjanović, rekao je da je, podržavajući inicijativu, postala potreba da se u širem kontekstu sasluša Gvozdenović oko turističkih kapaciteta u drugim opštinama, kao što su Ulcinj, Žabljak i Herceg Novi.
“Naveo bih najblaže rečeno sprdačinu sa državom i Opštinom Ulcinj uvezi sa hotelom Galeb, koji je bez ikakvog razloga srušen, a da se tamo nekih desetak godina ne napravi ništa već imamo jednu vrstu divljeg parkinga tokom sezone”, rekao je Damjanović.
Prema njegovim riječima, suština je da se vidi kako se štite interesi države kod sklapanja tih ugovora i zašto se ne mogu bezbolno raskinuti kada država ustanovi da investitor ne obavlja obaveze.
“Da je bilo do države i da se ugovori nijesu ispunjavali zbog države, siuran sam da bi investitor i te kako obezbijedio u smislu šteta koje bi prebacili na teret budžeta, odnosno svih nas”, smatra Damjanović.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Goran Tuponja, predložio je da se na saslušanje pozove i predstavnik investitora ukoliko ima interesovanje da dođe, u cilju što kvalitetnije informacije.
Damjanović je rekao da je Poslovnikom predviđeno da se na kontrolno saslušanje mogu pozvati samo osobe iz sistema državne uprave.
“Možemo da omogućimo prisustvo bez prava učešća kako bi investitor stekao uvid kako se to ovdje radi i može dostaviti svoj pisani stav i mišnjenje o ovoj problematici”, precizirao je Damjanović.
Nezavisni poslanik, Damir Šehović, naveo je da je aneksom Ugovora investitor preuzeo obavezu da uloži 15 miliona eura, a činjenicom da je uložio tri puta manje, stekli su se uslovi za raskid Ugovora.
“Socijaldemokrate podržavaju ovu i svaku drugu inicijativu koje imaju za cilj da što transparentnije sagledamo svaki posao u Crnoj Gori, a posebno onaj u kojem je država oštećena”, ocijenio je Šehović.
Konjević je kazao da je izuzetno važno da dobiju Ugovor na uvid, kako bi vidjeli je li na valjan način štitio državni interes onda kada je potpisan.
“Mogu reći da je Gvozdenović na sjednici Vlade na kojoj je donijet aneks Ugovora tvrdio da je ovo validna garancija i da je njegova tvrdnja bila jedan od osnova da se država može naplatiti sa tri miliona eura ako neko ne investira predviđene obaveze aneksom Ugovora”, naveo je Konjević.
Odbor je većinom glasova podržao i izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) koje se odnose na izmjene u oblasti definisanja mjesta oporezivanja primaoca usluga kada je riječ o prenosu električne energije, odnono da mjesto oporezivanja bude u sjedištu primaoca usluga prilikom isporuke električne energije.
Usklađivanje je realizovano kada je u pitanju uvoz robe sadržan u ličnom prtljagu putnika, malih pošiljki nekomercijalne prirode i na konačan status ličnog vlasništva pojedinaca iz države članice i te transakcije prilikom uvoza bi bile oslobođenje PDV-a.
Izvor: Mina business
