Vrhovni državni tužilac, Ivica Stanković kazao je da bez proaktivnog tužioca koji je naoružan postojanom optužnicom nema pravde u slučajevima koje predstavljaju najteže narodne zločine – genocid, zločin protiv čovječnosti i ratni zločin.
„To su zločini koji su, ne tako davno, bili stvarnost na prostoru bivše Jugoslavije, zločini čiji se neki učinioci i danas kriju negdje između nezastarjelosti krivičnog gonjenja i nekažnjivosti krivičnog djela, pri čemu se nezastarjelosti kao pravnoj kategoriji suprotstavlja nekažnjivost kao stvarno stanje“, objasnio je Stanković, na regionalnom okruglom stolu „Suzbijanje nekažnjivosti za ratne zločine“.
Prema njegovim riječima, državno-tužilačka organizacija Crne Gore je, da pravda na kažnjenju počinioca najtežih međunarodnih zločina ne bi kasnila i bila uskraćena, donijela Strategiju za borbu protiv ratnih zločina.
Strategijom je, precizirao je Stanković, definisan dvostruki pristup toj materiji – identifikacija događaja u koje su možda bili umiješani potencijalni osumnjičeni crnogorski državljani i identifikacija crnogorskih državljana koji su možda učestvovali u paramilitarnim grupama koje su bile aktivne u toj oblasti tokom rata.
On je rekao da je Evropska komisija u svom izvještaju o napretku za 2015. godinu konstatovala da se Strategija još ne primijenjuje.
Stanković je kazao da najnovije aktivnosti, međutim, predstavljaju valjan argument za promjenu ove ocjene u sljedećem izvještaju.
„Suzbijanje nekažnjivosti ratnih zločina jedan je od prioriteta crnogorske državno tužilačke organizacije“, poručio je on.
Izvršna direktorica nevladine organizacije Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević, kazala je da je istorijska presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske, Radovanu Kradžiću podsjetila da je mirna budućnost na ovim prostorima zabluda sve dok se ne utvrde i ne kazne zločini iz prošlosti.
Ona je dodala da ta presuda podsjeća i na regionalne veze zločinaca i zločina i činjenicu da, kako je dodala, kada Haški tribunal završava sa radom, na državnim tužiocima i sudijama u svakoj od država je teret moralne i profesionalne odgovornosti daljeg ostvarivanja prava.
„Teret može biti uspješno riješen samo zajedničkim strateškim naporima u prikupljanju dokaza, zaštiti svjedoka, izručivanju počinilaca zločinaca i usaglašavanju primjene isti instituta međunarodnog krivičnog prava koje je važilo na svim našim teritorijama u vrijeme izvršenja zločina“, poručila je Gorjanc Prelević.
Ona je rekla da Crna Gora do sada, prema ocjeni i Evropske unije, nije pokazala ozbiljan napor da obezbijedi kažnjavanje za ratne zločine.
Gorjanc Prelević smatra da sudovi nijesu koristili ovlašćenja da ispituju potencijalnu odgovornost okrivljenih na temelju činjeničnog opisa optužnice po nekom od oblika odgovornosti koji nijesu bili u optužnicama.
Ona je dodala da sudovi nijesu pravno kvalifikovali činjenice navedene u optužnici koje su ponekad i sami utvrđivali presudom.
„Od 30 optuženih u četiri predmeta za ratne zločine koji su suđeni od 2009. do 2015. godine u Crnoj Gori“, pojasnila je Gorjanc Prelević.
Ona je ocijenila da nova Strategija Vrhovnog državnog tužilaštva o istraživanju ratnih zločina i preispitivanje tih predmeta uliva nadu da će Crna Gora kad tad uspjeti da odgovori na ovaj suštinski važan izazov za njenu budućnost kao države vladavine prava.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Margaret Uehara ukazala je da je region pogođen brojnim ratovima.
Ona smatra da je pravda, i kad je ispunjena, bila veoma spora.
„Iako postizanje pravde ne vraća ono što je učinjeno, pomaže u zaliječenju bola“, navela je Uehara.
Ona je pozvala crnogorske institucije da istrraže i pripreme visoko kvalitetne optužnice.
„Crna Gora ne smije biti utočište za one koji su počinili užasne zločine na Kosovu, u Bosni i Hercegovini ili bilo gdje drugo i koji su se preselili u Crnu Goru poslije rata“, poručila je Uehara.
Ona je navela da će Vlada SAD nastaviti da podržava rad Crne Gore na reformisanju sistema pravde.
Zamjenica predsjednica Vrhovnog suda, Stanka Vučinić, rekla je da je postizanje pravde za prošle zločine od presudnog značaja za normalizaciju života među narodima država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije.
„Za očekivanje je da nam se više nikada ne dese ratovi i ratni zločini“, poručila je ona.
Okrugli sto je organizovola HRA i Vrhovnodržavno tužilaštvo u podršu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
Izvor: Mina
