Prema riječima Radulovića, Italija je odličan primjer kako se broj turista iz godine u godinu povećava iako se naftne bušotine nalaze na istoj udaljenosti od obale na kojoj će se nalaziti i u Crnoj Gori.
Na 30 kilometara od naše obale ove godine će početi istraživanje nafte i gasa u Jadranskom moru. Ono što je najvažnije jeste da ovaj projekat od višestrukog značaja za Crnu Goru neće ugroziti turističku sezonu.
"Najveći broj turista u Italiji dolazi na Rimini rivijeru. Zajedno sa ljudima koji posjećuju Veneciju čine najveću koncentraciju turista u Italiji. Od ovih mjesta na 20 milja nalazi se između 10 i 20 bušotina i tako je već 50 godina", kazao je Radulović za Vikend novine.
Projekat istraživanja nafte i gasa u našem dijelu Jadrana, smatra Radulović, osuđuju oni kojima smeta razvoj Crne Gore.
"Ja nemam ništa protiv istraživanja nafte i gasa u Crnoj Gori, naprotiv, smatram da će to ekonomski ojačati našu državu i doprinijeti razvoju. Očigledno, projekat osuđuju oni koji ne žele ili im smeta razvoj Crne Gore", rekao je Radulović.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja ističe da je najvažnije da se u ovom projektu ispoštuju svi ekološki standardi.
"Naravno da je neophodno da se svi ekološki standardi ispoštuju, ali ekolozi i NVO stručnjaci valjda znaju kakve su struje u Jadranskom moru i da bi eventualnim izlivanjem nafte na 30 kilometara od obale, a iskreno se nadam da do toga nikada neće doći, više problema imala Hrvatska nego Crna Gora", zaključio je Radulović.
Čeka se odluka Skupštine
Vlada je nedavno usvojila ugovore o istraživanju i eksploataciji ugljovodonika u crnogorskom podmorju, čime je završen tehnički dio procesa u cilju započinjanja tog biznisa u Crnoj Gori.
Kako je istakao ministar ekonomije Vladimir Kavarić, koncesioni ugovori zaključeni su sa italijansko-ruskim konzorcijumom, koji čine kompanije Eni i Novatek, čija je tehnička ponuda ocijenjena kao najbolja.
"Ugovori će biti proslijeđeni Skupštini, koja daje posljednju riječ, odnosno finalno odobrenje. Usvajanje se očekuje u narednom kratkom roku, što bi dalje značilo da će radovi početi u ovoj godini", rekao je Kavarić.
Ministar je podsjetio da Vladino finansijsko učešće u projektu, koje je definisano zakonom, iznosi kroz stopu poreza na ugljovodonike 54 odsto, stopu koncesione naknade za naftu 12 odsto, a koncesije na gas dva odsto.
Na javni poziv za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika prijavili su se, osim Eni i Novateka, još dva konzorcijuma. U pitanju su grčko-engleski Energean Oil i Mediterranean limited i američko-austrijski Marathon Oil i OMV. Koncesija će se izdati na 30 godina, a Skupština je prije zaključivanja javnog poziva za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa usvojila Zakon o porezu na ugljovodonike koji iznosi 59 odsto, a od tog prihoda 20 odsto će ići u državni budžet, a 80 odsto u poseban fond za ugljovodonike.
Najbolji vid osiguranja države
Što se tiče odgovornosti, predviđen je najbolji mogući način osiguranja za Crnu Goru.
"Ugovorima smo predvidjeli i dobijanje garancija majki firmi za štetu koja eventualno nastane u Crnoj Gori. Ugovor podliježe i tumači se u skladu sa crnogorskim pravom, a u slučaju ko-lizije između zakona i ugovora, prevlađuje zakon, a između crnogorske i engleske verzije crnogorska. Ne postoje stabilizacione klauzule, što treba da nam je svima zadovoljstvo, jer ovako velike firme ulaze u tako ozbiljne projekte na bazi povjerenja u crnogorski ambijent", rekao je Kavarić.
Izvor: Dnevne novine
