Za januarsku isplatu naknada za majke koje ispunjavaju uslove, kao i roditelje i staratelje djece sa invaliditetom, biće potrebno oko dva miliona eura, a projekcije za godišnji iznos ne mogu se sasvim precizno predvidjeti i zahtijevaće rebalans budžeta.
Iz nevladinog sektora koji se bavi problemom ženskih prava upozoravaju da se niko od pozvanih direktno ne usuđuje da nedostatke evidentirane u hodu na bilo koji način kandiduje za promjenu - ni vlast, niti predlagači.
Žene van fokusa
Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević za Pobjedu kaže da se može vidjeti da su procjene o ekonomskim i demografskim efektima koje su prethodile usvajanju zakona bile loše.
- Osim toga, veliki broj žena se osjeća uskraćeno i diskriminisano ovim zakonom, pa bi država morala da osluškuje i njihove reakcije i da u skladu sa tim reaguje – smatra ona.
Prema njenim riječima, u polemici koja je nastala najviše je ukršteno političkih ili ekonomskih argumenata, dok su iz vida ispuštene suštinske dileme koje se tiču pozicije i doživljaja žene, njene uloge u društvu, emancipacije što, kako kaže, nije ništa novo.
- Nekako smo već navikli da polemike koje se odnose na žene i njihov položaj u društvu uključuju raznorazne aspekte, osim onog ključnog - same žene. Ni u diskusiji o tzv. naknadama za majke nije se odstupilo od ovog pravila, pa smo od predlagača uglavnom slušali teorije o povećanju nataliteta, nešto malo o ekonomskim aspektima ovog zakona, a dugoročnim uticajem na položaj žena nije se bavio ni predlagač, ni oni koji su zakon podržali, a ni sama država – upozorava izvršna direktorica Centra za ženska prava.
Raičević je podsjetila da je Centar za ženska prava od samog početka priče o ovom zakonu tražio da se uradi analiza uticaja zakona na položaj žena i da se obezbijede validni podaci prije konkretnih koraka.
- Takođe smo ukazivali na to da su takve mjere protivne mjerama koje su usvojene u okviru Nacionalnog plana akcije za postizanje rodne ravnopravnosti i da se mjere koje se odnose na položaj žena ne mogu donositi ad hoc i parcijalno, već je potrebno sagledati ukupan kontekst – ističe sagovornica Pobjede.
Nije rješenje
Ona naglašava da je jasno da je siromaštvo žena uzročno-posljedično povezano sa siromaštvom čitavog društva i kvalitetom života građana.
- Zato naravno da nijesmo protiv toga da se taj problem hitno rješava. Međutim, ovaj zakon definitivno nije način, jer stvara državu zavisnih građanki od državnog bužeta), a ne stvara uslove za dugoročno ekonomsko osnaživanje i emancipaciju žena, već njihovu ulogu u društvu svodi na privatnu sferu, kućne poslove i reproduktivnu ulogu.
(Opširnije čitajte u današnjoj Pobjedi)
