Svijet

Libija postaje novi front u borbi protiv Islamske države

Libija sve brže postaje novi front za borbu protiv terorističke organizacije Islamska država, koja u velikoj mjeri regrutuje borce iz inostranstva pokušavajući da iskoristi haos u toj naftom bogatoj sjevernoafričkoj državi u cilju širenja svoje kontrole, ocjenjuje agencija Asošijeted pres.
Libija postaje novi front u borbi protiv Islamske države
Kristina Ćetković
Kristina ĆetkovićAutorka
Portal AnalitikaIzvor

Vašington i njegovi evropski partneri traže način da zaustave podjele među libijskim frakcijama kako bi formirali vladu nacionalnog jedinstva koju bi Zapad mogao da podrži u borbi protiv ekstremista.

Američki vazdušni napadi izvedeni u petak na kamp za obuku pripadnika Islamske države, u kojem je ubijeno više od 40 ljudi uključujući i jednog ekstremističkog vođu, predstavljaju znak da su SAD spremne da djeluju snažno čak i prije nego što se uspostavi vlada. U tom napadu su poginuli i brojni strani državljani, među kojima i dvoje otetih Srba.

Ekstremisti su tokom posljednjih nekoliko mjeseci iz svog uporišta u gradu Sirt izveli brojne samoubilačke bombaške napade na policiju.

Islamska država do sada nije mogla da preuzme kontrolu nad mnogim delovima Libije kao što je to uspjela u Siriji i Iraku, a libijski ogranak te grupe pretrpio je neuspjehe tokom protekle godine.

Kako su naveli američki zvaničnici tokom proteklih nekoliko mjeseci, Islamska država regrutuje borce iz inostranstva, uglavnom iz Sjeverne i zemalja subsaharske Afrike. Prema njihovoj procjeni, teroristička grupa je imala ranije oko 3.000 boraca, a sada oko 5.000.

Uspostavljanje vlade nacionalnog jedinstva u Libiji, u cilju borbe protiv džihadista, važan je zadatak u toj državi od svrgavanja i smrti Muamera Gadafija 2011. godine.

Haos u koji je zapala Libija od svrgavanja Gadafija doprinio je jačanju Islamske države koja je napravila uporište u luci Sirtu, 45 kilometara istočno od Tripolija.

U Libiji od 2011. godine postoje dvije suprotstavljene vlade i dva parlamenta. Islamisti i koalicija snaga koja je poznata kao Libijska zora zauzeli su Tripoli, dok je sjedište međunarodno priznate vlade u Tobruku.

AP ocjenjuje da je građanski rat u Libiji postao toliko kompleksan da se pojedini borci koji podržavaju vladu u Tripoliju bore protiv pripadnika Islamske države van Sirta, dok se drugi udružuju s džihadistima u borbi protiv snaga Tobruka u cilju preuzimanja kontrole nad drugim najvećim gradom u Libiji - Bengazijem.

Fizičko prisustvo organizacije Islamska država ograničeno je na mapi Libije. Grupa kontroliše Sirt i nekoliko sela uz obalu Sredozemnog mora, dok se nekoliko kampova Islamske države nalazi van mjesta Sabrata. Prema procjeni lokalnog zvaničnika, u toj oblasti ima oko 700 pripadnika Islamske države, većinom Tunišana.

Policija je proteklih nekoliko dana sprovodila racije u brojnim skrovištima Islamske države u Sabrati, ubivši najmanje sedam boraca i uzevši nekoliko talaca, rekao je jedan zvaničnik.

Prema njegovim riječima, mnogi zarobljeni borci, od kojih pojedini imaju 17 ili 18 godina, kazali su da su tokom posljednjih nekoliko nedjelja stigli u Libiju.

AP navodi da je izražena zabrinutost da bi džihadisti mogli da preuzmu libijska naftna postrojenja, koja je uglavnom nalaze u pustinjama istočno od Sirta.

Libija je tokom vladavine Gadafija proizvodila 1,6 miliona barela nafte dnevno, a 2014. godine 200.000. Od kada je Islamska država u januaru izvela napad na rezervoare nafte, proizvodnja je ponovo opala na oko 350.000 barela dnevno.

Trojica Libijaca, koji su rekli agenciji AP da su se pridružili organizaciji Islamska država, ocijenili su da većina regruta nema vještine, a da kao oportunisti traže način na koji mogu da stvore imovinu i zarade novac zaplijenjen od protivnika te grupe u Sirtu.

Jedan od njih rekao je da većini regruta nedostaju "korisne vještine" i "pokornost".

"Jednostavno, nisu kvalifikovani kao oni koji se nalaze u Siriji i Iraku", dodao je on.

Izvor i foto: blic.rs

Portal Analitika