Ona je kazala da noviju istoriju Ustavnog suda obilježava i aktuelni društveni, a u širem smislu i politički trenutak, koji se reflektuje u osporavanju velikog broja zakona koje je usvojila Skupština Crne Gore.
„Samo u posljednje dvije godine, pred Ustavnim sudom je osporeno 90 zakona. Time je Ustavni sud doveden u situaciju da u odsustvu političkog dijaloga djeluje kao "filter" kroz koji se politički konflikti prevode u ustavno-pravne sporove”, kazala je Lopićić na obilježavanju Dana Ustavnog suda u Budvi.
Ona je rekla da se Ustavni sud u svojoj novijoj praksi mnogo puta nalazio u situciji da rješava ustavne sporove koji nijesu "autentično pravni", odnosno sporove sa većom ili manjom dozom političkih elemenata, pa i sporove o ustavnosti zakona koji su uređivali i najosjetljivija politička pitanja.
Prema njenim riječima, nesporno je da je Ustavni sud jedini organ u državi kojemu je dopušteno da političku volju podvodi pod pravo, ispitujući je li ta volja usklađena sa zahtjevima koje postavlja Ustav.
“Uloga Ustavnog suda u rješavanju ovih sporova sastoji i u tome da obezbijedi i "autentično čitanje" Ustava i da ustavna načela i principe dovede u racionalnu i razumnu vezu sa demokratskim ustavnim poretkom, naročito u situacijama kad ustavne norme i stvarnost nijesu u saglasnosti“, kazala je Lopičić.
Ona je naglasila da politika u koju spada i zakonodavna mora da poštuje okvire Ustava, "ona je slobodna samo u okviru Ustavom utvrđenih granica".
Lopičić je podsjetila da je Ustavni sud Crne Gore počeo sa radom 15. februara 1964. godine i na taj način se Crna Gora, tada članica socijalističke federacije, opredijelila da insitucionalno zaštiti načelo ustavnosti i prava i slobode građana.
„Danas, u susret obilježavanju decenije nezavisnosti naše države, Ustavni sud je dodatno afirmisao načelo sudske kontrole ustavnosti kao jedne od osnovnih tekovina vladavine prava“, kazala je Lopičić.
Ona je podsjetila da je Evropska komisija u poslednjem Izvještaju o napretku Crne Gore o pristupanju Evropskoj uniji konstatovala da je država u 2014. godini riješili tri puta više predmeta u odnosu na prethodnu uporednu godinu i da je priliv predmeta bio značajno povećan.
„Preliminarni presjek trenutnog stanja ukazuje da smo nastavili da efikasno odlučujemo i u 2015. godini. Važno je napomenuti da u pogledu ažurnosti ne zaostajemo za kolegama iz ustavnih sudova u zemljama regiona, pa i šire“, kazala je Lopičić.
Prema njenim riječima, Evropski sud za ljudska prava je u predmetu Siništaj i drugi protiv Crne Gore, od 24. novembra 2015. godine, konstatovao da se ustavna žalba u Crnoj Gori u principu može smatrati djelotvornim pravnim sredstvom od 20. marta prošle godine.
"To je veliki uspjeh ako se ima u vidu da je, do navedene presude, Evropski sud ovo pravno sredstvo u predmetima protiv Crne Gore ocjenjivao nedjelotvornim“, rekla je Lopičić.
Ona je kazala da je dosadašnji razvoj crnogorskog društva pokazao da je od proklamovanog sistema ustavnih vrijednosti do njegove pune realizacije dug put i da su pojedina razdoblja na tom putu posebno izazovna.
Izvor: MINA
