Pema procjenama Ministarstva finansija, kraju 2015. godine, očekuje se da će državni dug, bez depozita, iznositi 61,6% BDP-a, dok bi sa depozitima, za koje se pretpostavlja da će iznositi oko 54 mil. €, državni dug iznosio oko 60,1% BDP-a. Na kraju posmatranog perioda, javni dug iznosiće 65,5% BDP-a, bez depozita, dok bi sa depozitima, javni dug iznosio 63,9%. U 2016. godini, očekuje se dalji rast duga, zbog troškova izgradnje autoputa, tako da se očekuje da će državni dug na kraju perioda iznositi 67,4% BDP-a, dok će javni dug iznositi oko 70,7% BDP-a.. Što se tiče stanja duga za 2017. i 2018. godinu, prema trenutnim projekcijama, koje podrazumijevaju takođe velike izdatke za potrebe izgradnje autoputa, državni dug će iznositi, 71,5%, odnosno 75,3% BDP-a, 43 dok bi javni dug iznosio 74,4%, odnosno 77,9% BDP-a. Takođe, navedeni period, obuhvatiće i povlačenje sredstva po ostalim finansijskim aranžmanima, koji će iznositi do 40 miliona eura godišnje. Zbog velikog skoka duga, u periodu 2016. – 2018. godina, biće potrebno voditi fiskalnu politku koja neće dozvoliti dodatna opterećenja i voditi stvaranju dodatnog deficita, osim deficita potrebnog za finansiranje kapitalnih projekata, čiji je cilj privrednog rast.
Javni dug ne smije biti iznad 60 odsto: Kao što je već navedeno, Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, definisano je da bi visina javnog duga trebalo da ostane u granicama od 60% BDP-a, dok bi kod deficita taj nivo iznosio 3% BDP-a. Imajuću period vidu gore navedeno, pred Vladom Crne Gore biće vrlo zahtjevan zadatak da nivo duga i deficit dovede ispod nivoa definisanog Zakonom.“U toku 2016. godine, imajući u vidu da će dug preći iznos od 60% BDP-a, Vlada će imati obavezu da donese program za smanjenje javnog duga u narednom periodu, da definiše svoju politiku i mjere dalje fiskalne konsolidacije, zaduživanja, pri čemu će se voditi računa da se definisanim mjerama ne ugrozi ekonomski rast, kao ni realizacija investicionih planova. U pogledu finansiranja budžeta, glavni rizik je izloženost spoljnim faktorima. Postoji rizik da Crnoj Gori bude ograničena mogućnost pristupa međunarodnom tržištu, odnosno izvorima finansiranja”, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija.
Rizici: U tom dijelu, najviše rizika nosi dalja stagnacija u ekonomskom rastu u svijetu, određene finansijske poteškoće kod zemalja u razvoju, kao i ratni sukobi u svijetu. u Takođe, rizik sa sobom nosi nedovoljni privredni oporavak, naročito evropskih zemalja, slabljenje eura, određene mjere Evropske centralne banke ili FED-a ili poremećaji na tržištu zbog trenutne situacije oko cijene nafte. Analizom pomenutih rizika sa finsijskim institucijama koje su učestvovale u realizacij emisije obveznica ne očekuju se velike promjene koje bi dovele do zatvaranja tržišta, odnosno spriječenosti da Crna Gora pristupi tržištu i emituje obveznice. Pomenuta situacija mogla bi nastupiti jedino u slučaju sukoba značajnih razmjera ili nastanka krize u toj mjeri da bi dovela do finansijske krize više država Evropske unije. Kada se pogleda istorijski, Crna Gora je uspjela da, u toku 2010. i 2011. godine, emituje obveznice na međunarodnom tržištu i pored nepovoljnih uslova prouzrokovanih velikom ekonomskom i finansijskom krizom koja je vladala u svijetu.
Takođe, u narednih nekoliko godina obezbijeđena su značajna finansijska sredstva, kako emisijom obveznica, tako i zaključivanjem kreditnih aranžmana. U tom dijelu, najznačajniji uspjeh, u pogledu ostvarivanja kamatnih stopa predstavlja emisija obveznica na međunarodnom tržištu, u 2015. godini, gdje je emitovano 500 mil. €, sa kamatnom stopom 3.875% što predstavlja značajan pomak u povjerenju tržišta prema Crnoj Gori i realizovanim reformama. U pogledu rizika daljeg zaduživanja na tržištu, kao što je navedeno, uticaj na dalje kretanje kamata imaće faktori na koje Crna Gora ne može da utiče, tako da se očekuje variranje kamatnih stopa i njen porast, imajući u vidu trenutnu situaciju u sivjetu. Rizici koji trenutno postoje mogli bi dovesti do povećanja cijena zaduživanja, koje bi, eventualno, za nekih 1pp do 2pp povećala troškove izdavanja obveznica, ali teško da bi onemogućili obezbjeđivanje sredstava na tržištu. Takođe, kako bi se smanjila izloženost međunarodnom tržištu, istovremeno se vode pregovori i sa međunarodnim bankama oko zaključenja bilateralnih aranžmana, kao i analiza domaćeg tržišta, kao rezervni plan u slučaju da dođe do nemogućnosti pristupa tržištu, zaključuje se u dokumentu Ministarstva finansija.
P.Z.
