On je kazao da analiziranje ostvarenog rasta po sektorima ohrabruje i uvjerava da će projektovani rast za prošlu godinu biti dostignut, pa čak preći nivo od četiri odsto.
“Veoma je značajno da je ostvaren rast u industrijskoj proizvodnji, koji za 11 mjeseci u odnosu na isti period 2014. godine bilježi rast od 10,9 odsto. Najveći rast u industrijskoj proizvodnji ostvaren je u prerađivačkoj industriji, čak 22,1 odsto”, rekao je Mijušković u intervjuu agenciji Mina-business.
On je naveo i da postignuti rezultati pokazuju nastavak trenda rasta broja turista i ostvarenih noćenja i to po značajno većoj stopi nego prethodnih godina.
“Crnu Goru je tokom deset mjeseci prošle godine posjetilo 12,8 odsto više turista nego u uporednom periodu 2014. godine. Ukoliko te rezultate posmatramo u odnosu na cjelokupnu 2014. godinu, možemo konstatovati da su bolji deset odsto”, precizirao je Mijušković.
Rezultat toga je i, kako je kazao, povećanje ostvarenih prihoda od turizma, koji za deset mjeseci prošle godine iznose skoro 800 miliona eura i veći su 19,2 odsto u odnosu na isti period 2014. Ti prihodi su 15 odsto iznad nivoa prihoda ostvarenih u cjeloj 2014. godini, čemu je svakako doprinio i sve bolji kvalitet i sadržaj usluga.
“To sam izdvojio kao najizraženije rastuće parametre, a dobri rezultati su postignuti i u nekoliko drugih sektora. Realno je očekivati da će projektovani rast za nekoliko narednih godina biti dostignut, tim prije što su neki projekti koji se multiplikativno pozitivno odražavaju na sve ekonomske segmente započeli, a neki će početi u ovoj godini”, naveo je Mijušković.
On je, govoreći o nedovoljnoj poreskoj disciplini, rekao da nema dileme da to predstavlja veliki problem ekonomije.
“Važno je to pitanje ne posmatrati kao izolovano, s obzirom na to da je njegova priroda sistemska. I zakon o privrednim društvima, koji je u pripremi, pored ostalih treba da definiše i uredi sve ono što je preduslov boljoj poreskoj disciplini. Nužno je i normativno uređenje fiskalnog okvira elektronskog poslovanja”, smatra Mijušković.
On je naveo da se radi rješavanja dugogodišnjih problema slabe naplate poreza u Crnoj Gori, nameće potreba izrade analize stanja i uzroka neispunjavanja poreskih obaveza od privrede.
“Svakako treba vrlo precizno utvrditi koji je to iznos duga koji je naplativ, odnosno iz te kategorije isključiti dio koji je svima jasno da ne može biti naplaćen”, dodao je Mijušković.
Konkretna uprava je, kako je kazao, upoznala javnost sa činjenicom da poreska administracija ne raspolaže adekvatnim i optimalnim uslovima, sredstvima i kapacitetima za sprovođenje zakonskih nadležnosti naplate javnih prihoda.
“Evidentno je da je nužno osavremenjavanje informacionog sistema poreskih vlasti u cilju efikasnosti i ekonomičnosti poslova naplate poreza i drugih dažbina, u skladu sa standardima EU”, smatra Mijušković.
On je kazao da prema ocjeni obveznika i nosilaca poslova iz oblasti poreske prakse normativni okvir za institucionalno djelovanje, utvrđivanje poreskih obaveza, sprovođenje naplate poreza i proširenje poreske osnove, treba unaprijediti i pojednostaviti.
“Negativni ekonomski trendovi i loši uslovi poslovanja su takođe značajni faktori koji su ishodili nemogućnosti izmirenja finansijskih obaveza prema bankama, a takođe i izmirenju poreskih obaveza”, naveo je Mijušković.
Uz unaprijeđenje tih oblasti, u cilju eliminisanja nelojalne konkurencije, neophodno je, kako smatra, sprovoditi i dosljednu kaznenu politiku, bez izuzetka prema svim prekršiocima zakonskih obaveza.
“Naravno, visok stepen razumijevanja za dugovanja koja su i po dužini trajanja i po iznosu duga značajna može destimulativno uticati na redovne platiše. Ne manje značajne su i dobro osmišljene kampanje za širenje svijesti građana i o njihovoj ulozi u suzbijanju sive ekonomije”, ocijenio je Mijušković.
On je kazao i da slabu konkurentnost privrede najvjerodostojnije oslikava robna razmjena sa inostranstvom, u kojoj je veoma niska pokrivenost uvoza izvozom i nažalost rastući deficit trgovinskog bilansa.
“Ukupna robna razmjena za deset mjeseci prošle godine bilježi rast od 0,9 odsto, pri čemu je izvoz manji gotovo deset odsto, dok je uvoz porastao oko tri odsto. Ovaj izraženo loš makroekonomski indikator ublažava činjenica da bilježimo rastući suficit kod usluga koji iznosi 12,6 odsto i to u odnosu na cjelokupnu 2014. godinu, odnosno preko 780 miliona eura«, precizirao je Mijušković.
Prema njegovim riječima, takvi negativni bilansi robne razmjene uočljivi su i u onim privrednim granama u kojima država posjeduje značajne potencijale. Takva kretanja su dugoročno neodrživa i zahtijevaju podršku potpunijem korišćenju raspoloživih resursa i osposobljavanju samih preduzeća za prilagođavanje ukupnog poslovanja visokim zahtjevima tržišta.
“Očekujem da će u narednom periodu biti veće interesovanje za ulaganja u proizvodni sektor, kako stranih tako i domaćih investitora. Definisane poslovne zone u nekim opštinama, kao i one koje će tek biti definisane će ponuditi konkretnije uslove za takva ulaganja”, ocijenio je Mijušković.
On smatra da bilansi koji postoje opominju da svi moraju usmjeriti mnogo veću pažnju na pružanje podrške privredi koja će rezultirati povećanjem izvoza i smanjenjem uvoza.
“Nažalost, za razliku od najvećeg broja zemalja nemamo instituciju koja kao svoju glavnu djelatnost ima promociju izvoza. Umjesto toga, postoji više njih koje se uz druge aktivnosti bave ovim pitanjima, što uz izostanak međusobne saradnje i osmišljenog zajedničkog djelovanja daje nedovoljne rezultate”, rekao je Mijušković i dodao da je i PKCG jedna od tih institucija.
On je podsjetio da su prije šest godina pokrenuli projekat Dobro iz Crne Gore, u namjeri da podstiču i promovišu kvalitetnu domaću proizvodnju koja se realizuje uz poštovanje najviših međunarodnih standarda i kao takva ima realnih šansi za izvoz.
“Izostanak podrške kako drugih institucija, tako i samih nosilaca znaka, ovaj projekat ozbiljno ugrožava. Zato, s puno argumenata mogu reći da ostvarivanje napretka na ovom polju iziskuje ambiciozan, ofanzivan i mnogo organizovaniji nastup domaćih kompanija na stranim tržištima, a od Vlade i lokalnih uprava, odnosno nadležnih institucija, kvalitetniju podršku u tom pravcu”, ocijenio je Mijušković.
Crna Gora je prema ocjeni posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o napretku umjereno spremna po pitanju sposobnosti da izdrži pritisak konkurencije na evropskom tržištu. Međutim, kada je u pitanju proizvodnja robe široke potrošnje, Crna Gora i dalje pokazuje veoma nisku konkurentnost, na čemu se, prema riječima Mijuškovića, mora ozbiljnije raditi.
“Pod ovim podrazumijevam dalje unaprijeđenje poslovnog ambijenta i brže sprovođenje započetih strukturnih reformi, ali i dodatne napore preduzeća na uvođenju standarda, korišćenju novih tehnologija i inovacija, kao i podizanju kvaliteta proizvoda u cilju snaženja konkurentnosti”, kazao je Mijušković.
On je, govoreći o primjeni Zakona o strancima, rekao da zakonsko rješenje, u dijelu odobravanja boravka stranaca zbog zapošljavanja na teritoriji Crne Gore, treba uskladiti sa potrebama privrede, tako što će se procedure i rokovi za izdavanje odobrenja boravka pojednostaviti i vremenski skratiti.
“Važeći zakon sadrži ograničenja u tom smislu, budući da se gubi jako puno vremena na procedure izdavanja potvrda i drugih akata, potrebnih za zapošljavanje stranaca. Nakon inicijative za izmjenu Zakona o strancima, Vlada je pokrenula aktivnosti na izmjenama i dopunama zakona, koje se očekuju početkom godine”, rekao je Mijušković.
Prema njegovim riječima, radi dugoročnog rješavanja nedostatka radne snage za određena zanimanja, nefleksibilnosti tržišta rada i troškova radne snage pored propisa koji regulišu rad stranaca, neophodno je sistemski djelovati unaprijeđenjem radnog zakonodavstva, propisa koji uređuju tržište rada i zapošljavanje.
PKCG, kako je naveo, posvećuje značajnu pažnju snaženju ekonomskih veza unutar regiona, budući da prepoznaju da je zarad niza sasvim realnih faktora budućnost domaćih kompanija i njihovog učešća na većim tržištima uslovljena upravo tom saradnjom.
“U oktobru prošle godine smo i organizovali konferenciju koja je okupila oko 400 privrednika Crne Gore i regiona, koji su taj povod iskoristili i za međusobne poslovne razgovore. Činjenica da smo bili dio zajedničkog tržišta, nepostojanje jezičkih barijera, baš kao i sličnosti u mentalitetu olakšavaju saradnju”, podsjetio je Mijušković.
On je podsjetio da su privredne komore zapadnog Balkana formirale Komorski investicioni forum u smjeru jačanja regionalne saradnje i praćenja projekata proizašlih iz Berlinskog procesa, koji se odnose na jačanje infrastrukture, čije postojanje je nužan preduslov i snaženju konkurentnosti i boljoj saradnji na ovim prostorima.
“Suštinski cilj kojem teži ovaj forum je da udruženim komorskim djelovanjem, saradnjom i usaglašavanjem aktivnosti stave fokus na razvoj konkurentosti privreda regiona zapadnog Balkana”, rekao je Mijušković.
On je naveo da je već izrađen Akcioni plan Privredne komore zapadnog Balkana u stvaranju lanca vrijednosti na regionalnom nivou, koji odražava usaglašene interese i potrebe poslovnih zajednica u svim ovim zemljama na jedinstven način.
“Sa ciljem što konkretnijih i plodotvornijih aktivnosti, formirane su i čine konkretne tematske radne grupe. Usaglašeni su konkretni međukomorski razvojni projekti, na čijoj pripremi je već počeo rad”, kazao je Mijušković.
On je objasnio da je riječ o razvoju digitalne ekonomije, pri čemu će digitalna platforma komora zapadnog Balkana objediniti sve informacije i komorske usluge vezane za oblasti djelovanja foruma, zajednički Venture Fond zapadnog Balkana sa ciljem subvencionisanog finansiranja start-up projekata inovativnih malih i srednjih preduzeća, kao i podsticanje i promovisanje razvoja preduzetničkog obrazovanja kroz tijesnu saradnju sa Regionalnim centrom za razvoj preduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Evrope (SEECEL).
Mijušković je, govoreći o saradnji sa medijima u Crnoj Gori, rekao da saglasno vremenu u kojem živimo, odnos medija i Komore ocjenjuje kao kvalitetan.
“Komora je institucija koja je otvorena za medije, bilo da je riječ o sastancima koji se u njoj održavaju, bilo da je riječ o, po zahtjevu novinara, davanju stavova i tumačenja konkretnih dešavanja od rukovodstva ove institucije, zastupnika privrede u njoj ili pak Stručne službe”, naveo je Mijušković.
Prema njegovim riječima, na osnovu svega toga i prostor koji dobijaju u medijima je adekvatan, kao i da su predstavnici medija na dnevnom nivou prisutni u Komori.
“Ipak, bez namjere da zadirem u bilo koju struku koja je daleka mojoj izvornoj vokaciji, smatram, a i privrednici takođe, da bi u prilozima sa sastanaka u Komori više mjesta trebalo da dobiju upravo privrednici u odnosu na predstavnike administarcije bilo kog nivoa”, smatra Mijušković.
On je ocijenio da su promjene u društvu, koje su se desile u posljednjih nekoliko decenija, značajno promijenile i medijsku scenu u Crnoj Gori.
“Komercijalizacija medija je uslovila i smanjenje novinarskog kadra u gotovo svim medijskim kućama, pa se dešava da iz tog razloga jedan novinar prati sve grane privrede, te zbog obima posla koji ima i diverzifikovanih područja koja prati, od njega ne možete očekivati specijalizovan pristup određenim važnim pitanjima što, naravno, nerijetko utiče na kvalitet informacije koja se plasira”, zaključio je Mijušković.
Izvor: Mina business
