On je u intervjuu za ovaj list istakao da nije iznenađenje pokretanje procesa razjašnjavanja odnosa u vladajućoj koaliciji, jer je to DPS najavljivao, ali nije bilo očekivano da će premijer Milo Đukanović pokrenuti pitanje povjerenja samoj Vladi.
"Istina, ovo je najbrži i najefektniji način da DPS dovede SDP u situaciju kada će morati da se opredijeli da li ostaje dio Vlade ili je napušta", kaže Vujović.
Prema njegovim riječima, SDP je doveden u neprijatnu situaciju, u kojoj će bez obzira na odluku trpjeti štetne posljedice.
"Ako glasa za Vladu spaliće mostove prema opoziciji, te pristati na poniženje da glasa za ostanak ministara koji nijesu više u toj partiji. Sa druge strane, ako glasa protiv Vlade ući će u izbore iz opozicionih klupa, ali i bez resursa na koje je navikao. Sticanje opozicionog statusa otvorilo bi put Socijaldemokratama Ivana Brajovića da dublje uđu u tijelo SDP-a, posebno u onaj dio koji glasa zbog radnih mjesta u vlasti. Ipak, teško je očekivati da SDP podrži Vladu, to jednostavno, u ovom trenutku, donosi veću štetu nego dobit SDP i pored prednosti koje nudi nastup na izborima sa pozicija vladajuće partije. Stoga je realno očekivati formalizaciju raskida vladajuće koalicije na nacionalnom nivou", rekao je on.
Ono što ne znamo, dodaje Vujović, jeste da li će se Đukanović, u slučaju da SDP uskrati podršku, opredijeliti za pad Vlade, te uz podršku Pozitivne formiranje potpuno nove, ili će se samo predložiti razrješenje Raška Konjevića kao jedinog preostalog ministra iz redova partije Ranka Krivokapića.
"Smjena Ranka Krivokapića je neizbježan potez u oba slučaja. Formiranje nove Vlade otvara više prostora za kadrove Pozitivne Crne Gore, jer sadašnji premijer, a tada eventualno mandatar, ne mora da smjenjuje konkretne ministre, već samo predloži sastav nove vlade", istakao je on.
On smatra da ulazak u Vladu ne mora da bude jedina opcija za Pozitivnu.
"Ona se može opredijeliti za neku vrstu srednjeg rješenja, slično LSCG 2001. U takvom slučaju ona bi preuzela upravljanje Skupštinom, odnosno poziciju predsjednika Skupštine, a podržala bi zauzvrat manjinsku vladu DPS. U tom slučaju DPS bi samo popunio mjesto smijenjenog Konjevića nekim svojim ili kadrom koji je blizak, ali ne i formalno predstavnik Pozitivne Crne Gore", rekao je.
Postoji treći scenario, naglašava Vujović, po kome Vlada pada, a ne formira se nova.
"Ukoliko Vlada ne dobije povjerenje, Skupština se raspušta ako u roku od 90 dana da izabere novu. Do izbora nove, Vlada koja je izgubila povjerenje obavlja svoje poslove. To bi značilo da je za DPS prihvatljiv scenario da Vlada izgubi povjerenje, ali da Pozitivna blokira izbor nove. Ukoliko bi u tom slučaju, Vlada izgubila povjerenje krajem januara, a ne izabere se nova, Skupštini bi, po sili Ustava, krajem aprila prestao mandat", kazao je on.
U slučaju da Vlada ne dobije podršku, Vujović kaže da bi se izbori morali održati u zakonskom roku, a bili bi raspisani dan nakon isticanja roka od 90 dana od pada Vlade. U tom slučaju bismo izbore imali u periodu jun/jul.
"Izbori bi se u takvom slučaju morali održati bez obzira da li je spreman ili ne sistem za elektronsku identifikaciju birača", objašnjava on.
Prema njegovim riječima, ostaje u opciji mogućnost da poslanici izglasaju skraćenje mandata Skupštini, sa ili bez, podrške DPS-a.
"Naravno, u tom slučaju oni koji bi glasali za takvu odluku bi preuzeli odgovornost zašto je prekinut dijalog, kao i što nijesu, eventualno, ispunjeni svi zakonski uslovi za regularne izbore. DPS bi u tom slučaju odgovaralo da se izbori održe na proljeće, ali bi na takvo izazivanje izbora loše reagovali međunarodni partneri. Stoga bi DPS radije izabrao opciju, da su izbori na proljeće, ali da je odgovornost za to na opoziciji", smatra on.
Ostaje, navodi Vujošivć, još jedna samo tehnička mogućnost.
"Da Vlada ne dobije povjerenje, Vujanović ne pokrene izbor nove vlade, a da Skupština ne skrati sebi mandat. To bi bila jedna pat pozicija, gdje bi Vlada bila tehnička, Skupština bi imala vremenski ograničen legitimitet. No, tu bi se otvorio prostor za tumačenje da li joj mandat prestaje po automatizmu u roku od 90 dana, u skladu sa članom 92 Ustava. Istina, Ustav ne predviđa proceduru nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi. Ovakav scenario bi destabilizovao političku situaciju, i u krajnjem deligitimizovao sve institucije u zemlji", zaključio je Vujović.
Izvor: Dnevne novine, cdm
