Izvršna direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević za Pobjedu navodi da je sporno što zakon nije jednak za sve. Žene se, kaže ona, nijesu dosjetile da promisle da im u ovom slučaju država plaća za nerad i „gura“ ih u kuću.
- To se dešava u životnoj dobi kada su najproduktivnije, kada su im djeca odrasla i kada treba da rade najviše i najbolje. Zar nije bolje da se ta ogromna svota novca (13 miliona) za naknade usmjeri ka novim investicijama. Novac treba dati ženama koje su maštovite i vrijedne – smatra Raičević. Nevladine organizacije Centar za ženska prava, Anima, SOS telefoni za žene i djecu, kao i Sigurna ženska kuća na čijem je čelu Raičević uputile su pismo nadležnima prije nego što je usvojen zakon, još u julu, kako bi skrenule pažnju da ovaj akt, kako su ocijenile, stvara podjele i između samih žena. Niko se nije, kaže Raičević, osvrnuo na to pismo. - Čak je bilo žena koje su bile ljute na mene zbog toga. Siromaštvo je zakucalo na mnoga vrata i to je presudilo da majke nijesu mnogo razmišljale. One ovako misle: ,,Jednog dana kada pođem u penziju imaću manja primanja i bolje je sada ovo da uzmem“ – kaže izvršna direktorica Sigurne ženske kuće. Žene koje budu primale doživotnu naknadu neće moći da budu u radnom odnosu i zbog toga Raičević smatra da će se ,,rad na crno legalizovati“. - Žene će znati da upotpune slobodno vrijeme i radiće na crno, jer ne smiju legalno – rekla je ona.
Raičević predlaže da se izmjenom zakona obezbijede veća davanja za dječiji dodatak, za otvaranje vrtića sa niskom cijenom, kao i uvođenje druge i treće smjene. Na taj način bi se, kaže ona, obezbijedile olakšice za žene.
Iz Udruženja „Roditelji“ nijesu željeli da preciziraju na koji način bi trebalo izmijeniti Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, jer kažu da se ne usuđuju da procjenjuju i predlažu bez detaljne analize. Kristina Mihailović iz ove NVO smatra da je neophodno uraditi sveobuhvatnu pronatalnu politiku koja bi jasno pokazala najbolje način e podrške porodice, ne samo finansijske, već i mnoge druge koji utiču na život porodice. Ona je rekla da činjenica jeste da će doživotne naknade moći da prima mali broj žena, a na tu zakonsku odluku više gleda kao na početak podrške porodici. - Ovo rješenje Unije slobodnih sindikata uz dopune SNP-a koje su uslijedile u parlamentu jedan je od načina podrške, ali bi u narednom periodu trebalo da uslijedi još nekoliko modela i ne samo finansijske prirode – kaže ona. Većina majki bila bi, smatra Mihailović, srećna kada bi mogla da ostvari postojeća prava iz radnog odnosa dok rade ili su radile i da se ne suočavaju sa diskriminacijom na radu, upravo jer su majke ili to žele da postanu. - Često se kao roditelji žalimo da od države nemamo praktično nikakvu pomoć i nemamo je. Ovo treba da bude samo prvi korak – rekla je Mihailović. A da li bi ovaj zakon trebalo mijenjati i na koji način, predlagač akta Aleksandar Damjanović (SNP), kako je kazao Pobjedi, ne želi da komentariše. Centri za socijalni rad primili su oko 7.000 zahtjeva za primanje doživotne naknade. Žene koje imaju troje ili više djece i 25 godina radnog satža primaće 330 eura, kao i one koje imaju četvoro i više djece a 15 godina radnog staža. Za majke koje imaju troje ili više djece i 15 godina su na Zavodu za zapošljavanje predviđena su primanja od 193 eura. Žene koje žele da prime prvu naknadu 20. februara trebalo bi da predaju zahtjeve centrima za socijalni rad do 20. januara.
Pobjeda
