„Imate čiste i jeftine izvore energije kojima se može upravljati. Kada se radi o energiji vjetra, problem nastaje kada vjetar prestane ili kada ga ima previše, pa se vjetrenjače moraju ugasiti da se ne bi polomile“, kazao je Balibar, piše Pobjeda.
Prema njegovim riječima, isto se odnosi i na solarnu energiju, jer kada nema sunca, kako kaže, nema ni struje.
„Najbolji primjer su brane poput one u francuskim Alpima, koja omogućava da se voda podigne kada ima previše električne energije i da se energija skuplja. To nam omogućava da se fluktuacija vjetrenjača nadoknadi. U Njemačkoj ima 14,8 odsto obnovljivih izvora energije, ali imaju problema kada se vjetrenjače zaustave, onda uvoze energiju iz Francuske i Švajcarske, ali to im nije dovoljno pa koriste i ugalj. To rezultira da Njemačka ima dvostruko više emisije ugljendioksida u odnosu na Francusku“, rekao je Balibar.
U Crnoj Gori, ističe on, 76 odsto energije dolazi iz hidroelektrana što je, kako smatra, sjajno.
„To omogućava da imate određenu količinu obnovljive energije koju uz to možete kontrolistati. Možete njome upravljati u smislu proizvodnje brana, hidroelektrana, tako da uvijek imate struje. Energiju koju dobijate sagorijevanjem fosilnih goriva treba vremenom ukinuti“, savjetuje Balibar.
Cilj svih zemalja na planeti je da se za 30 odsto smanji emisija gasova do 2030. godine, a za to će, zaključio je Balibar, biti potrebno primijeniti više rješenja.
Prema njegovim riječima, za posljednjih 100 godina prosječna temperatura na planeti povećala se za nešto manje od jednog stepena Celzijusa, čime se znatno povećava i rizik za ljudsko društvo i ekosistem, a postoji opasnost da se ovi procesi ubrzaju i postanu nezadrživi.
Kako je rekao, povećanje koncentracija ugljendioksida u atmosferi pojačalo je efekat staklene bašte, što je dovelo do povećanja prosječne temperature na planeti.
On je ukazao na brojne probleme, a najveći je onaj vezan za topljenje lednika.
„Za posljednjih 13 godina lednici su se znatno smanjili, a može se predvidjeti da oko 2050. godine lednika više neće biti na Sjevernom polu. Posljedica nestanka lednika je i porast nivoa mora. Umjesto da reflektuje svjetlost, okean će apsorbovati mnogo veću količinu energije, pa će se i zagrijavanje ubrzati“, upozorio je Balibar.
Najveći zagađivači ugljendioksidom su SAD, Kanada i Australija.
„Ove zemlje imaju ogromnu emisiju ugljendioksida, između 16-17 tona po stanovniku godišnje. Njemačka je takođe veliki zagađivač u Evropi, zatim imate Kinu koja je negdje u sredini, ali se emisija povećava 20 odsto godišnje. Ako se taj porast nastavi, to će izazvati svjetsku tragediju“, pojasnio je Balibar.
U Crnoj Gori je došao do podatka da je emisija ugljendioksida 3,7 tone po glavi stanovnika što je ispod svjetskog prosjeka.
Pobjeda
