To znači, kako je kazala, da već na današnji dan, sa ovim brojem zahtjeva, imamo finansijsku obavezu od milion eura na mjesečnom nivou, ako imamo u vidu da je prosjek tih naknada oko 200 eura.
"Znači, iznos koji smo planirali budžetom je već "pokriven" iznosom na osnovu zahtjeva koji su već predati", kazala je Kovačević, gostujući u emisiji "U centar" TV Crne Gore.
Podsjetila je da je budžetom, za ovu namjenu, predviđeno oko 13 miliona eura.
„Moraćemo donijeti odluku na Vladi na koji način ćemo obezbjediti potrebna sredstva, da li će to biti dodatno zaduženje, rebalans budžeta ili neki drugi način“, objasnila je ona.
Kovačević je kazala kako iz lokalnih samouprava dobija informacije da će se jedan broj žena koje ispunjavaju uslove za ovu naknadu, prijaviti za otpremnine koje iznose od 10 do 15 hiljada i nakon toga se prijaviti Centrima za socijalni rad, za ovu naknadu.
"Veliki broj žena koje rade u prosvjeti i zdravstvu, koje imaju manje plate od ovih naknada, veliki broj majki će se odreći penzija zato što su one manje. Tako da mi očekujemo ogroman broj prijavljenih", kazala je ona.
Najviše zahtjeva je podnijeto u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, a najmanje ih je iz manjih opština sa sjevera.
Govoreći o problemima koji očekuju nadležne službe, Kovačević je potencirala probleme evidencija Zavoda za zapošljavanje, odnosno sa čuvanjem dokumentacije. Jedno vrijeme je bilo da se ta dokumentacija čuva 10 godina.
"Mi ćemo naići na ogromne probleme, a sva odgovornost će pasti na Ministarstvo rada i socijalnog staranja", kazala je ona.
Povodom premijerove izjave da je zakon donijela ad-hoc parlamentarna većina ne mareći za ekonomsku održivost, Kovačević je kazala - naravno da jeste.
"Mi nemamo taj iznos sredstava, znači moraćemo da se zadužimo za taj iznos, ili da donesemo rebalans budžeta", kaže ministarka.
Ona je, ipak, precizirala da će sve žene koje imaju to pravo, i ostvariti ga.
"Nema nikakve opstrukcije, uvjeravam građane, uprkos svim spinovima kojima su izloženi", izričita je ona.
Kako je kazala, do sada niko nije podonio ustavnu žalbu na ovaj zakon.
"Vlada o tome, do sada, nije razgovarala. Ali, evidentno će biti ogromnih problema u sprovođenju ovog zakona", kazala je Kovačević.
Govoreći o nepravednosti i diskriminatorskom odnosu prema pojedinim kategorijama građana koji proizilaze iz odredbi ovog zakona koji stupa na snagu 1. januara, Kovačević je pomenula da u Crnoj Gori imamo preko 30 hiljada penzija koje iznose od 100 do 270 eura, te su manje od ovih naknada.
"Mi smo o tim i o drugim nepravilnostima razgovarali sa predstavnicima poslaničkih klubova, ali njih to nije interesovalo", kazala je ministarka i naglasila da sličan zakon u oblasti socijalne zaštite nemaju ni razvijenije države.
Upozorila je da zbog ovog zakona imamo povećanje nezaposlenosti. Kazala je da se na Zavod za zapošljavanje već prijavilo preko 3.000 žena, uglavnom poznije dobi i ocijenila da sada, zbog toga, imamo fiktivno povećanje nezaposlenosti.
Govoreći o obavezama Ministarstva rada i socijalnog staranja u oblasti suzbijanja sive ekonomije, Kovačević je saopštila da je gubitak zbog sive ekonomije preko 146 miliona. "Preko 32,7 odsto ljudi radi u neformalnoj ekonomiji, četvrtina radi potpuno u zoni sive ekonomije. Jedan dio isplaćuje plate na najniže poreze i doprinose, jedan dio radi na crno", pokazalo je istraživanje.
Ona je dodala da prvi put ove godine imamo podatke MUP-a i Poreske uprave o radu stranaca.
"Za pet hiljada stranaca koji su radili u Crnoj Gori, a koji su evidentirani u sistemu MUP-a i Poreske uprave, nijesu plaćani porezi i doprinosi. Imamo tri hiljade izvršnih direktora koji su otvorili firme po euro, a prijavili su se sa najnižom školskom spremom da bi platili najniže doprinose", kazala je Kovačević.
Izvor i foto: rtcg.me
