Posebnu sjednicu Skupštine CANU, u okviru koje je održana ova akademska besjeda, svečano je otvorio akademik Dragan Radonjić. On je istakao ključne činjenice iz biografije autora i zaokružio svoj govor stavom da je prof. Borozan jedan od najvećih savremenih istoričara južnoslovenskih naroda.
U svom izlaganju besjednik je govorio o pravnom i nacionalnom identitetu „svetog trojstva” – Duklje, Zete i Crne Gore. Slovensko biće crnogorskog srednjovjekovlja i novovjekovlja trpjelo je brojne uticaje, prilagođavalo se i vremenom se nametnulo državnopravnim osmišljavanjem političkih tvorevina i kulturoloških obrazaca koji su egzistirali, odupirući se uvijek nemirnom i moćnom okruženju.
Osim nesumnjivo najjačeg nasljeđa koje se tiče slovenskih davninina i koje je dovelo do mnogih državnih,, vjerskih i kulturoloških osobenosti crnogorske prošlosti; na teritoriji današnje Crne Gore mogu se sresti i duboki i značajni tragovi ilirske prošlosti. Akademik Borozan iznosi svoje ubjeđenje da su sve političke, vjerske, socijalne i kulturološke priče o prošlosti Crne Gore počele s dukljanskom državom. U vezi s istorijskim razmatranjima položaja Crne Gore, autor se posebno osvrnuo na dinastičke kodove Vojislavljevića, Balšića, Crnojevića i Petrovića, i istakao je ogroman značaj prve državne štamparije kod južnih Slovena.
Svoje izlaganje akademik Borozan zaključio je porukom da je na građanima Crne Gore da umno i razumno grade i učvršćuju upravo institucije uma i razuma, da preko njih jačaju temelje našeg državnopravnog i nacionalnog identiteta u sazvježđu evropskih država i naroda.
