“Krizni porez na lična primanja, opravdano uveden 2013. godine, bila je privremena mjera koja je imala za cilj da konsoliduje javne finansije koje su bile ugrožene negativnim efektima krize, a da sa druge strane rastereti ispodprosječna primanja. Međutim, potreba za postojanjem kriznog poreza je u 2016. godini prestala, jer je nelogično da pri očekivanim stopama privrednog rasta iznad 4 odsto ostaje na snazi porez koji nazivamo kriznim. Negativan fiskalni efekat od nekoliko miliona eura, koji ukidanjem ovog poreza nastaje, skoro je zanemarljiv, ali ako ga treba nadoknađivati, onda bi društveno prihvatljivije bilo smanjiti zarade funkcionera, koje su predviđene najavljenim zakonom o zaradama u javnom sektoru, budući da za njegovu implementaciju treba izdvojiti čitavih 13 miliona eura u neto iznosu” , saopšteno je iz SD-a.
Ukidanjem kriznog poreza se, kako su kazali iz te partije, stvaraju pretpostavke i za blago povećanje zarada, jer je za očekivati da poslodavci zaposlenima povećaju zaradu, makar za iznos za koji su im je smanjili prilikom uvođenja ovog poreza prije dvije godine. Ali, dodaju oni, još važnije od toga je to što se na taj način podstiče domaća tražnja, koja je zbog stagnacije zarada i penzija inače na veoma niskom nivou, zbog čega se privredni rast koji ostvarujemo postiže dominantno zahvaljujući investicionoj potrošnji, odnosno uvoznoj tražnji, što svakako nije dovoljno.
“Takođe se privrednici lišavaju nepotrebne biznis barijere, koji im sa jedne strane predstavlja trošak, a sa druge izaziva problem nepotrebnog složenog administriranja koje im opterećuje poslovanje. Uz to se smanjuje evazija poreza, budući da oni koji su na granici prosječne zarade više nemaju motiva da bježeći u sivu zonu pokušavaju da izbjegavaju plaćanje poreza na dohodak”, zaključuje se u saopštenju SD-a.