- Pitanje je - na koji način tretirate foklor, koji je vaš pristup folkloru i kako se bavite tom materijom - dodala je ona.
Gudači Crnogorskog simfonijskog orkestra interpretirali su dvije noći za redom djelo Perović nastalo još 2011. godine tokom šestodnevne 21. Međunarodne ljetnje akademije Prag - Beč - Budimpešta, koju organizuje Univerzitet za muziku i dramsku umjetnost iz Beča. U originalnoj verziji je djelo za gudački kvartet i kao takvo je na istoj manifestaciji imalo svoje praizvođenje. Godinu kasnije, prvu orkestarsku verziju "Gusala" čula je zagrebačka publika na koncertu Hrvatske glazbene mladeži.
- Ovo je ujedno jedno od mojih najizvođenijih djela, i u verziji za kvartet, i u verziji za orkestar, ali je više puta izveden u verziji za kvartet. Ovo je treći put da je interpretirano u verziji za gudački orkestar, a drugi put u Crnoj Gori - precizirala je Perović, pošto je dan ranije CSO imao nastup sa sličnim programom u Centru za kulturu Tivat.
Kako se ističe u kratkom tumačenju djela, u "Guslama" su muzički folklorni elementi transponovani u individualan muzički izraz, ističući u prvi plan taj narodni instrument, dok je "težnja ka imitiranju zvuka gusala ostvarena je upotrebom mikrotonalnosti i karakterističnim ritmičko-melodijskim parametrima". U odličnoj interpretaciji ovog djela, najznačajniju ulogu imali su novi koncertmajstor Marko Radončić i novi vođa violončela Dmitrij Prokofjev - solista iz Rusije koji je svoje dionice izveo tako dobro da bi se moglo reći kako je "porastao uz gusle".
Neki od motiva koje smo čuli u kompoziciji "Gusle" pripadaju opusu onih koje često srećemo u djelima Perović, i to ne samo onim instrumentalnim. Dio ove kompozicije referira, recimo, i na horske poput "Neka bude", koja je namjenski nastala i izvedena je 2012, povodom 200. godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša.
- To je neki stvaralački period početne inspirisanosti folklornom materijom. To su sami počeci dobijanja inspiracije za ono što sam kasnije radila na jedan drugačiji način, razvijala i tragala za nekim drugim pristupima u okviru doktorskih studija tokom tri zaista duge godine. Sve ovo govorim zbog toga što je i za mene neobično da posmatram djelo koje sam napisala prije skoro pet godina. Jer, u odnosu na tada, svi potpuno drugačije razmišljamo, promijenili smo se na bolje ili na gore - publika će o tome da sudi. Ali, sudim i ja, na neki način - skromno kaže mlada kompozitorka.
Ona potcrtava i da inspirisanost folklorom - ne treba prevazići, pa u tome već godinama i sama daje primjer. Na kraju podsjeća da "Gusle" pripadaju, kako kaže, "starijem opusu", te podsjeća da je podgorička publika već bila u prilici da čuje njene novije radove, nastale u okviru doktorskog rada. Naravno, riječ je o "Ritusu", djelu za sopran, hor i orkestar, nastalu prema muzičkim i tekstualnim motivima koje je kompozitorka preuzela iz narodnog stvaralaštva, a koju su prvi put krajem aprila izveli Crnogorski simfonijski orkestar i hor "Collegium musicum".Sinoćnji koncert na Velikoj sceni CNP-a počeo je Nedovršenom simfonijom Franca Šuberta. Drugi dio večeri počeo je djelom Perović, a zatim je publika čula simfonijsku poemu "Til Ojlenšpigel" Riharda Štrausa.
Iako je program dijelom bio zahtjevan, CSO i njegov dirigent Grigorij Krasko publiku su dodatno oduševili izvođenjem dva bisa - Slovenskom igrom Antonjina Dvoržaka i Mađarskom igrom broj 5 Johanesa Bramsa. Ove kompozicije bile su, na neki način, uvod u naredni koncert koji će posljednjeg dana novembra orkestar prirediti sa mladim makedonskim dirigentom Borjanom Canevom i solistkinjom na harfi Katrinom Sederkenji.
K.J.
Foto: MCCG/Duško Miljanić
