Vujanović se osvrnuo na nagrađeno ostvarenje, ističući da Jergović "stvara autentičan pogled na južnoslovenski XX vijek".
- Pitanje nacionalnih, jezičkih i kulturnih identiteta je u fokusu njegovih književnih opsrevacija. Kroz svoju sudbinu i sudbinu vlastite porodice on govori o političkim previranjima na Balkanu i u evropi, od početka XX vijeka do danas. U toj svojoj svojevrsnoj hronici, upoznati smo sa životima različitih generacija u složenim istorijskim okolnostima. Litertura Miljenka Jergovića ima svojstva katarze pripadnosti, preispitivanja koncepta ličnog i nacionalnog identiteta, mita i istorije. Ona je naš susret sa nama samima - naveo je Vujanović i dodao da "literatura ne može promijeniti svijet, ali nam može pomoći u njegovom boljem razumijevanuu, u našoj težnji za stvaranjem pravednijih odnosa".
U obrazloženju ovogodišnjeg žirija, koji su činili Katica Ćulavkova, Filip David, Aleš Debeljak, Svetozar Igov, Zdenko Lešić, Sreten Perović i Vlaho Bogišić, a koji je za uži izbor prema naslovima iz 2013. i 2014. godine koje su predložili selektori iz svih sedam južnoslovenskih zemalja, izdvojio još Dimitrija Baševskog i Davida Albaharija, podsjeća se da je dobitnik Jergović - jedan od najčitanijih i medijski najreprezentativnijih pisaca - prisutan na ovim prostorima, bitan za naše kulture i duhovnosti, za ključna pitanja kulturnih i nacionalnih i jezičkih identiteta, za pojam rod, za pojam drugi i naš alter ego, za južnoslovenske dramatične sukobe sudbine i tragedije.
- Njegov je opus naš opus s kraja XX vijeka, opus jedne dezintegracije koja prirodno stremi ka duhovnoj reintegraciji i katarzi... Jergovićev rod jeste katarza pripadnosti kroz njeno problematizovanje, kroz ljubav, kroz jezik i kroz memoriju i naraciju. Zato njegov roman "Rod" dekonstruiše koncept nacionalnog identiteta i suočava se sa polifonim identitetima na južnoslovenskim područjima - naveo je žiri u obrazloženju.
Predsjednik žirija za dodjelu Njegoševe nagrade Vlaho Bogišić naglasio je kako je "jezik Jergovića južnoslovenski amalgam, interlingvistički bogat i inkluzivan, te zato i stilski delikatan".
- Možemo reći da Jergovićev književni opus unikatan i oformljen, pa ipak još uvijek u nastajanju i rastu, ovim velikim Njegoševim i crnogorskim priznanjem, dobija kulturni podsticaj da se, bježeći, referentnije integrira ne samo u arhiv južnoslovenskih književnosti, već i u njegov sistem estetskih vrijednosti. A upravo taj sistem vrijednosti će biti neodmjenjivi otisak duhovnosti našeg vremena... On izgara na ognjištu južnoslovenske društvene, kulturne, jezičke i egzistencijalne fenomenologije, što dopušta da se njegovi romani prime kao paradigme i parabole za našu stvarnost i povijest koju živimo i koja traži tumačenje i književne projekcije i fikcije - smatra Bogišić i potcrtava da Jergović suštinski predstavlja "jezgro južnoslovenskog transkulturnog fenomena".
Ovogodišnji laureat Njegoševe nagrade svoje obraćanje posvetio je Njegošu i njegovoj pjesničkoj reportaži "Tri dana u Trisetu", te kako se u tom njegovom tekstu - po riječima Jergovića - nalazi "umjesto junaštva i metafizike, čista nepatvorena radost života i žudnja, ona posve Njegoševska koja se tako često previdi i zanemari u govoru o njegovom životu i djelu".
- I nakon tolikih godina, ostaje čudo potpune identifikacije i čudo onog što njegov jezik može - rekao je laureat.
- Obavezali ste me Njegošem. Obavezali ste me Crnom Gorom. Ja ne znam jesam li u stanju tu obavezu održati i ispuniniti. Ako postoji u svemu tome neka pomoć i neka utjeha, moram reći da nijesam prvi Jergović kojeg je Crna Gora obavezala na nešto. Jedan važan ministar u vladi kralja Nikole bio je Filip Jergović - podsjetio je Miljeno Jergović nakon uručenja nagrade.
J.Đ.
