Isto tako su nerealne ideje prema kojima bi Božo Petrov, šef koalicije MOST mogao postati mandatar, MOST je postigao odličan rezultat, ali to je ipak trostruko manje zastupnika nego što imaju Domoljubna koalicija i Hrvatska raste.
U sadašnjoj situaciji postoje četiri moguća raspleta, a i peti, mada to uključuje mogućnost kupovanja nekih zastupnika MOST-a kako bi se došlo do saborske većine.
Prvi scenario
Ako je još prije dva dana Tomislav Čuljak, politički sekretar HDZ, kandidate MOST-a opisao kao amatere koji nisu za državnu politiku, sada su nastupile potpuno drukčije okolnosti.
Tomislavu Karamarku i HDZ-u za formiranje vlade potrebna je podrška Bože Petrova i njegovih zastupnika. U tom slučaju, Karamarku ne bi trebali glasovi Bandićeve liste, manjskih zastupnika ili HDSSB-a is Slavonije.
Pobornici saveza HDZ-MOST podsjetiće na tajni sastanak Petrova i Karamarka u proljeće kao i podatak da je gradonačelnik Metkovića, Petrov, po idejama konzervativac. Problem je taj što je to jedina međusobna poveznica jer su Petrov i saradnici u kampanji zagovarali smanjenje lokalne samouprave i broja zapslenih u javnim službama, a tome nisu skloni u HDZ-u.
Ali da u HDZ-u nisu neskloni koaliciji s Petrovom potvrdio je Željko Rainer.
"Most ima značajan rezultat, to je jedan skup različitih osoba koji imaju različite poglede. Neki od njih su respektabilni, imaju slične stavove kao mi", rekao je Reiner.
Potvrda je došla i od Gordana Jandrokovića.
"Razgovaraćemo sa svima koji žele promjene u Hrvatskoj. Dosta stranaka govori o reformama, na tom tragu ćemo tražiti saradnju. Most je ostvario respektabilan rezultat, trend je to pokazao, vodili su dobru kampanju, fokusirali su se na birače koji nisu ni za HDZ ni za SDP", kazao je on.
Minimalni uslov koji HDZ može da ponudi bilo bi nekoliko ministarstava i paln za ispunjenje zahtjeva koji stižu iz MOST-a. U tom slučaju, Hrvatska će dobiti konzervativnu, ali prilično stabilnu vladu koja će s vremenom privući još neke manjinske i manje stranke.
Drugi scenario
Ivan Vrdoljak eksplicitno je najavio šta bi po njegovom mišljenju trebalo da preduzme Zoran Milanović.
"Velika koalicija je Hrvatska raste i MOST. Idemo napraviti tu koaliciju i provesti reforme i napraviti bolju Hrvatsku. Predsjednik vlade će to komunicirati na tom nivou, a ja sam još tokom kampanje imao s kolegama kontakte da vidimo šta je dobro za Hrvatsku. Sad ćemo krenuti u službene razgovore", sugerisao je Vrdoljak u izbornoj noći.
Zoran Milanović za formiranje svoje nove vlade računa na istarski IDS i većinu zastupnika nacionalnih manjina. Ali i Milanoviću je u svakoj varijanti potreban savez s MOST-om.
U SDP-u su u izbornoj noći najavljivali da su spremni da Petrovu ispune većinu zahtjeva, recimo ukidanje određenog broja opština i županija kao i popravljanje situacije u pravosuđu. Uz to, smatraju da je Božo Petrov civilizovani konzervativac koji je nedavno podržao vladu kada je odbila na granicu da postavi žicu zbog izbeglica, a takođe je javno podržao prava članova istopolnih zajednica. Drugim riječima, načelne razlike ne bi trebale da budu prepreka savezu Milanović-Petrov.
Računa se i kako bi Drago Prgomet lakše sarađivao s vladom lijevog centra nego s Karamarkom koji ga je izbacio iz HDZ-a. Tu bi mogao biti problem ako Milanović nije spreman na duboke rezove koje traži MOST. Ako hoće, mogli bi formirati solidno stabilnu vladinu koaliciju.
Uostalom, to je Zoran Milanović eksplicitno naznačio u postizbornoj poruci kada se obratio MOST-u.
"Pozivam sve one koji žele reforme, koje će Hrvatsku pametno, dozirano i inetelignetno voditi, da nam se pridruže. Ne postavljamo uslove. Vidimo da se pojavila politička snaga koja želi reforme i pozivam ih da to radimo zajedno", pozvao je Milanović.
Treći scenario
Koalicija MOST nije klasična, a kamoli koherentna, stranka i pitanje je hoće li svi njihovi zastupnici djelovati disciplinovano. Moguće je da neki budu za koaliciju s HDZ-om, drugi za SDP, a treći protiv bilo kakve saradnje sa drugim strankama.
Ako bi ekipa koju predvodi Petrov odbacila saradnju i s desnim i lijevim blokom, otvorio bi se put raspisivanju novih prijevremenih izbora, a tada bi važnu ulogu dobila Kolinda Grabar Kitarović. Ustav propisuje kako predsjednica mandat za sastavljanje Vlade povjerava osobi koja uživa povjerenje većine svih zastupnika. Potom u roku od 30 dana mandatar u Saboru treba da predstavi program rada Vlade i zatraži povjerenje zastupnika. U slučaju da mandatar u roku od 30 dana ne uspije da sastavi Vladu, predsjednica može da odobri dodatnih mjesec dana za pregovore s potencijalnim političkim partnerima.
Ako on ni tada ne dobije povjerenje većine u parlamentu, ipak automatski još uvijek ne dolazi do novih izbora. Predsjednica prema Ustavu, mandat za sastavljanje Vlade tada mora dati drugoj osobi, koja će takođe dobiti 30 dana da formira Vladu. Tek ako ne uspije ni taj pokušaj, Kolinda Grabar Kitarović ima ovlašćenja da imenuje privremenu nestranačku Vladu i da raspiše nove parlamentarne izbore. Međutim, pitanje je koliko bi takva opstrukcija koristila MOST-u. Hrvatski birači nisu previše zainteresovani za izlazak na izbore i moglo bi se desiti da kazne Petrova u slučaju da se zbog njega ne formira vlada.
Četvrti scenario
Na kraju, možda je ipak moguća "crveno-crna" kombinacija HDZ i SDP. Ali, to je isključivo teoretska mogućnost i zasad je u stvarnosti nezamsliva koalicija u kojoj bi sarađivali Zoran Milanović i Tomislav Karamarko ili Vaso Brkić i Ranko Ostojić.
CdM
