Privrednici koji posluju u sektoru trgovine, proizvodnje robe široke potrošnje i prehrambene industrije, naglašavaju da u Evropskoj uniji, kao ni u drugim zemljama, ne postoje direktive, odnosno propisi ni praksa koji predviđaju obavezu da podaci u obavještenju o robi moraju biti odštampani na odgovarajućem znakovnom jeziku koji koriste slabovide osobe, osim za lijekove i to isključivo za naziv lijeka Brajevim pismom.
U radu sjednice je učestvovao Jovo Rabrenović, direktor Direktorata za zaštitu potrošača i nacionalno brendiranje, koji je informisao privrednike o aktivnostima Ministarstva ekonomije u dijelu izmjene Zakona o zaštiti potrošača koji je propisao obavezu pomenutog označavanja.
Zakon o zaštiti potrošača usvojen je januara 2014. godine, a njegova primjena počela je šest mjeseci kasnije. Ovim Zakonom odnosnom članom 7 bila je propisana obaveza deklarisanja svih proizvoda na pismu za slabovide osobe. Zbog nemogućnosti primjene ovakvih odredbi pristupilo se izmjeni Zakona o zaštiti potrošača.
Izmjenama spornog člana 7 predviđeno je da se podzakonskim aktom precizno definiše koji proizvodi moraju biti označeni odnosno deklarisani na jeziku za slabovide osobe i u kojim objektima se tako označeni proizvodi moraju izlagati. Privrednoj komori Crne Gore dostavljena je informacija o postupku izrade Pravilnika o listi proizvoda i objekata u/na kojima se ističu obavještenja na Brajevom pismu. Zatraženo je da Komora definiše listu proizvoda i objekata koji će biti označavani na jeziku za slabovide osobe.
- Bilo je predloga da u potpunosti izbrišemo član Zakona koji propisuje obavezu ovakvog obilježavanja proizvoda ali to nije u skladu sa pravima koja se odnose na slabovide osobe. Zato uz pomoć privrede želimo putem pravilnika da napravimo rješenje koje je održivo u praksi, odredimo koji će se proizvodi ovako obilježavati, u kojim pakovanjima, u prodajnim objektima koje površine će biti istaknuti i slično – rekao je Rabrenović.
Rukovodilac Sektora za opšte i pravne poslove Privredne komore Aleksandar Mitrović ukazao je da je ovakav propis teško primjenljiv u praksi iz tehničkih i poslovnih razloga. Istakao je da direktive EU i propisi zemalja regije, ne predviđaju ovu obavezu, što može izazvati značajne probleme u poslovanju, jer se 90% roba uvozi iz EU i regije. U krajnjem ukoliko bi se i usvojio ovakav dokument, privreda očekuje određivanje prelaznog perioda nakon njegovog usvajanja, do početka primjene kako bi se uskladilo poslovanje. Istakao je da je obaveza informisanja potrošača o svojstvima i karakteristika proizvoda već definisana Zakonom o zaštiti potrošača, što čini nepotrebnim i izlišnim da se deklaracije rade i na Brajevom pismu.
Prema njegovim riječima, potrebno je organizovati sastanak sa predstavnicima Saveza slijepih i slabovidih osoba da bi im se ukazalo na teškoće koje će se javiti u primjeni ovog pravilnika. Prisutne je informisao i o reakcijama dobaljača iz regije i njihovih diplomatskih predstavnika, koji su istakli nemogućnost deklarisanja roba, čime se dovodi u pitanje realizacija već ugovorenih poslovnih aranžmana.
Aleksandra Čizmović i Natalija Milić iz Pivare Trebjesa istakle su da u cijelom međunarodnom sistemu kojem ova kompanija pripada ne postoji praksa ovakvog obilježavanja proizvoda.
- Ne vidimo način na koji bismo mogli da ispoštujemo ovaj zakon, kako zbog ogromne proizvodnje naših jedinica piva tako i uvoza iz pivara koje su u našem sistemu. Mi jednostavno nemamo mašinu koja bi izrađivale takve deklaracije, a sve i da postoje tehničke pretpostavke to bi iziskivalo upošljavanje još 120 ljudi – navela je Milić.
Milovan Bulatović (Neregelija) istakao je da na pojedine proizvode, zbog njihove veličine, nije ni moguće staviti stikere sa deklaracijom na Brajevom pismu, koje, prema njegovim riječima nije fleksibilno u smislu veličine fonta i slično. On se založio da privrednici po grupama proizvoda identifikuju one kod kojih je neophodno da budu označeni na ovaj način.
Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije, upozorio je da ovaj propis ne smije da bude biznis barijera, te da mljekarski sektor nema mogućnosti da ovako obilježava proizvode.
- Bolje je rješenje da u okviru trgovina budu određeni zaposleni koji će pomagati osobama sa hendikepom tokom kupovine, ali i to da ne bude imperativ već diskreciono pravo privrednih subjekata, što bi za njih bila konkurentska prednost – rekao je Đuranović.
Obilježavati proizvode na ovaj način u našim magacinima ili radnjama je nemoguće, zbog ogromnog broja artikala, smatra Zoran Kojičić iz Volija.
I za Mirjanu Nikčević iz Tehnomaxa je primjena ovog pravilnika „nemoguća misija“. Njena kompanija je kontaktirala Samsung, Philips, Sony koji, prema njenim riječima, nijesu zainteresovani da mijenjaju deklaracije zbog malog tržišta kao što je crnogorsko. Ona je upitala ko će da kontroliše primjenu novog pravilinika pošto, smatra, inspekcija nema kapacitete za to.
- Početkom primjene ovog pravilnika nastali bi veliki problemi, ne samo za privredu. Značajne troškove imali bismo ne samo mi već i država jer je potrebno edukovati inspektore da nauče Brajevo pismo – rekla je Nikčević.
Predsjednik Odbora trgovine Stevan Karadaglić sumirao je stavove privrednika.
- Bez obzira na humanu dimenziju propisa, riječ je o presedanu kakvog nema u Evropi i svijetu. Tehnička ograničenja, visoka cijena označavanja, potreba za zapošljavanjem novih radnika, njihova edukacija, sve su to teškoće u primjeni ovog pravilnika. Suviše smo malo tržište da bi neko drugi radio to za nas. Zašto bismo onda mi bili prva zemlja koja bi uvela ovakvo označavanje proizvoda –pitao je on.
Odbor je razmotrio informaciju o poslovanju u sektoru trgovine u periodu januar-septembar 2015, koju je predstavila sekretarka Nina Drakić.
Prema raspoloživim podacima, zaključno sa avgustom, promet u maloprodaji je iznosio 815,7 miliona eura što je rast od 3,8 odsto u odnosu na uporedni period prethodne godine. Sektor trgovine je zapošljavao 36.539 ljudi, što je rast od 1,5 odsto. Od januara do septembra ostvarena je ukupna robna razmjena u iznosu 1.601,7 miliona eura što je rast 1,8 odsto. Izvezeno je robe za 218,8 miliona (pad 8,6 odsto), dok je vrijednost uvoza 1.383 miliona eura (rast 3,7 odsto). Trgovinski deficit je 1.164,2 miliona eura, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 15,8 odsto. Crna Gora najviše izvozi aluminijum, mineralna ulja i goriva, drvo i proizvode od njega, dok je najveći uvoz mineralnih ulja i goriva, mašina i uređaja.
- Pripremni radovi na autoputu vjerovatno su uticali na porast uvoza, dok pad izvoza zabrinjava – rekla je Drakić.
Prema riječima predsjednika Odbora Karadaglića, zabrinjava diskrepanca između rasta prometa u trgovini i pada zarada.
- Trgovina čini 11,7 odsto BDP-a i 21 odsto od ukupnog broja zaposlenih je u ovom sektoru. Rast prometa praćen padom zarada u trgovini vjerovatno znači da se marže smanjuju, odnosno da je za isti profit potreban mnogo veći obim prodaje – rekao je on.
Ocijenjeno je da je potrebno nastaviti aktivnosti usmjerene na suzbijanje nelagalnog poslovanja posebno u dijelu neprijavljivanja zaposlenih i neadekvatnog obračuna zarada, neregistrovanog obavljanja djelatnosti, te u slučaju izbjegavanja prijavljivanja prihoda. Odbor traži i intenziviranje aktivnosti na izmjeni postojećih i donošenju novih zakonskih i podzakonskih akata u cilju unapređenja uslova za poslovanje.
Odbor je usvojio Program rada za 2016. godinu. U fokusu aktivnosti Udruženja trgovine biće unapređenje poslovnog ambijenta (kroz pripremu informacija i praćenje privrednih kretanja od značaja za sektor, aktivnosti na praćenju i unapređenju zakonske regulative iz ove oblasti i saradnju sa nadležnima), zatim uvođenje sistema kvaliteta, promocija, edukativne aktivnosti, poslovni forumi.
