Zanimljivosti

Sve što treba da znate o opasnosti kancerogenih namirnica

Sigurno ste do sada već upoznati sa informacijama o činjenici da su mesne prerađevine proglašene kancerogenim namirnicama, a da je crveno meso “mogući krivac” za neke vrste raka.
Sve što treba da znate o opasnosti kancerogenih namirnica
Kristina Ćetković
Kristina ĆetkovićAutorka
Portal AnalitikaIzvor

Spekulacije o ovoj objavi privukle su pažnju medija još prošle nedjelje, međutim, veza između pojedinih vrsta mesa i nekih oblika raka, posebno debelog creva, i nije neka novost.

Ipak, jučerašnja objava je veoma značajna i potiče iz Međunarodne agencije za istraživanje raka. Grupa međunarodnih stručnjaka je prikupljala podatke više od 800 studija kako bi utvrdila vjerovatnoću pojave raka uslijed konzumacije mesnih prerađevina.

Sada se postavlja pitanje šta zapravo njihove objave znače. Koliko mesa je razumno da se jede? Koliko slučajeva raka je povezano sa potrošnjom mesa?

Šta je "crveno", a šta "prerađeno" meso?

Prvo treba razjasniti neke definicije.

Crveno meso (kao što se može i pretpostaviti) je bilo koja vrsta mesa koja je tamno crvene boje. Tu spada govedina, jagnjetina ali i svinjetina.

Prerađeno meso je ono koje se ne prodaje svježe, već se čuva kroz soljenje, sušenje dimom ili druge postupke. U ovu kategoriju pripadaju slanina, zimske kobasice, šunka, salama i slično.

Obje ove vrste mesa se razlikuju od bijelog mesa kao što je pileće, ćureće meso ili riba (za koje ne postoje dokazi o povezanosti sa rakom).

Trenutni dokazi...

Sada postoji veliki broj dokaza da je rak debelog creva češći kod osoba koje konzumiraju crveno i prerađeno meso, a takođe raste broj dokaza koji povezuje rak želuca i pankreasa.

Što se tiče raka debelog creva, najubjedljiviji dokazi dolaze od analize istraživača koji su kombinovali rezultate velikog broja prethodnih istraživanja kako bi dobili što jasniju sliku.

Oni su uspjeli da grupišu podatke u kategorije onih ljudi koji su jeli mnogo mesnih prerađevina i onih koji su jeli malo. Ključni nalaz je da crveno i prerađeno meso nisu podjednako štetni. Prerađeno meso, odnosno mesne prerađevine su štetnije i više se povezuju sa rakom creva.

Rezultati su pokazali da oni koji su jeli dosta mesnih prerađevina su imali 17 odsto veće šanse za pojavu raka creva u poređenju sa onima koji nisu jeli toliko.

Kako crveno meso i mesne prerađevine izazivaju rak?

Istraživači još uvijek pokušavaju da odrede kako tačno crveno meso i mesne prerađevine utiču na pojavu raka, ali najvjerovatniji krivci su određene hemikalije koje se nalaze u samom mesu.

U crvenom mesu, problem se javlja kada se hemikalija koja se zove haem – dio crvenog pigmenta u krvi, hemoglobina – rastvori u našem stomaku. Otkriveno je da to nanosi štetu ćelijama crijeva.

Povrh toga, prerađeno meso sadrži hemikalije koje stvaraju N-nitrozo jedinjenja u stomaku kao što je konzervans nitrita.

Spremanje mesa na visokim temperaturama poput roštiljanja takođe može da utiče na stvaranje hemikalija u mesu koje povećavaju rizik pojave raka.

Dakle, bez obzira na razne priče, ne radi se o kvalitetu mesa ili o tome da li je kupljeno kod provjerenog mesara ili u supermarketu, već o tome da hemikalije koje se već nalaze u mesu povećavaju rizik pojave raka.

Slanina i kobasice su kancerogene, a pored njih još 480 stvari izaziva rak

U periodu od 45 godina, Svjetska zdravstvena organizacija je proučavala približno 1.000 stvari koje jedemo, ono šta radimo ili stvari kojima smo izloženi, a koje mogu da povećaju rizik dobijanja raka.

Utvrdili su da polovina tih stvari izaziva rak ili može da ga izazove.

Pored crvenog mesa i drugih mesnih prerađevina, u bliskoj budućnosti će biti ispitani i drugi prehrambeni proizvodi.

Sljedeća lista uključuje kancerogene namirnice koje je ispitivala Međunarodna agencija za istraživanje raka, a na koje su uticali neizbježni aspekti svakodnevnog života: zagađenje vazduha, pušenje, konzumacija alkohola.

Kancerogena Grupa 1:

Ovo je grupa za koju postoji najviše dokaza za rizik od pojave raka. Tu spadaju

Arsenik i njegova jedinjenja

Azbest

Ugalj, destilacija kamenog uglja

Virusi: Hronične infekcije hepatitisa B ili C, HIV tipa 1, HPV virus tipa 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59 i 66

Hormonski kontraceptivi koji sadrže estrogen i progetseron kao i terapija estrogena za postmenopauzu.

Etnol u alkoholnim pićima

Forlmadehid

Biljni ljekovi koji sadrže biljne vrste roda Aristolochia

Radioaktivne materije: Plutonijum-239 i njegovi produkti raspadanja, kao aerosoli, Radium-224 i njegovi produkti raspadanja, Radijum-226 i njegovi produkti raspadanja, Radijum-228 i njegovi produkti raspdanja, Radon-222 i njegovi produkti raspadanja

Zagađenje vazduha i čestica

Solarna radijacija

Duvan, pušenje kao i pasivno pušenje

Ultraljubičasto zračenje

Gama zračenje

Prerađeno meso

Grupa 2A – Vjerovatno kancerogene

Ova grupa ima oko 75 stavki koje vjerovatno izazivaju rak kod ljudi.

Androgeni stereoidi (često se koriste za stimulisanje rasta mišića)

Neogranaska olovna jedinjenja

Izloženost rafinisanoj nafti

Rad u smjenama koje remeti san

Crveno meso

Grupa 2B – Potencijalno kancerogene

Ova grupa ima oko 300 stavki i obuhvata potencijalno opasna jedinjenja i namirnice.

Hloroform

Elektromagnetna polja

Ukiseljeno povrće

Ekstrakt ginko bilobe

Hemijsko čišćenje, profesionalna izloženost datim isparenjima

Grupa 3 – Neklasifikovane

Najveća grupa sa više od 510 supstanci i faktora rizika

Grupa 4 – Vjerovatno nekancerogene

U ovoj kategoriji postoji samo jedna hemikalija, kaprolaktam koja se koristi u proizvodnji jedne vrste najlona.

Izvor i foto: b92.net

Portal Analitika