"Jučerašnjim saopštenjem, CBCG se ponovo oglasila povodom primjene Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure. CBCG ističe da prema podacima kojima raspolaže između preduzeća kojim su ustupljena potraživanja i banke ne postoji svojinska i upravljačka povezanost, jer se radi o privrednim društvima koja su samostalni subjekti, čiji je status uređen sistemskim zakonima. Prije svega, da napomenemo da se krediti na koje se primjenjuje Zakon određuju po jednom jedinom uslovu: da je ugovor o kreditu zaključen u švajcarskim francima (Čl.1. st. 1.) Nadalje, Zakon izričito utvrđuje primjenu i na ugovore o kreditu koji su jednostrano raskinuti od strane banke (član 1. st. 2.)", objašnjavaju iz CEZAP-a.
Kako dodaju, u takvoj situaciji Centralna Banka protivno Zakonu i protivno svojoj ulozi jednostavno izmišlja kategoriju ugovora na koje se Zakon ne može odnositi-raskinuti ugovori gdje je banka nakon raskida ustupila potraživanje trećem licu.
"Obrazloženje je blago rečeno krajnje protivrečno-da se ne može obezbijediti ravnopravan status ovih lica u odnosu na druge korisnike iako je: ‘’…cilj predloženog zakona da se zaštite svi klijenti banke koji su zaključiili ugovore indeksirane u švajcarskim francima’’. Ovaj tekst je očigledno izvučen iz izjašnjenja Centralne banke o predlogu zakona- dakle iz perioda kad zakon još nije bio usvojen (piše: "…cilj PREDLOŽENOG zakona…").Dakle, Centralna banka, koja je bila protiv zakona sada opstruira njegovu primjenu na način što, kako sama priznaje, veliki broj korisnika dovodi u neravnopravan položaj. Nije Zakon taj koji ovu grupu korisnika dovodi u neravnopravan položaj, Zakonom su obuhvaćeni svi korisnici koji su zaključili ugovore o kreditu indeksirane u švajcarskim francima- to radi Centralna banka svojim "tumačenjem", objašnjavaju iz CEZAP-a.
Kako navode, polazeći od uloge CB, u primjeni Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure i Odluke o nadzoru nad primjenom zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima koju je CBCG donjela u skladu sa članom 5. stav 2. Zakona o konverziji, jasno je da CBCG radi sve samo ne ono što je njena zakonska obaveza.
"Više je nego zabrinjavajuće da se CBCG u zvaničnom saopštenju bavi ustupljenim potraživanjima, odnosom banke i privrednih subjekata kojima je ustupljeno potraživanje, strukturom i upravljačkom povezanošću privrednog društava i Banke, što očigledno nije u nadležnosti CBCG, posebno ne u vezi sa primjenom Zakona o konverziji. Umjesto da izvrši poslove nadzora nad primjenom Zakona, CBCG preuzima i ulogu suda i ulogu zakonodavca", poručuju iz CEZAP-a.
Kako objašnjavaju, predmet Zakona nije uređivanje odnosa između banke i pravnih lica kojima je ona ustupila potraživanja nakon raskida ugovora.
"Predmet Zakona je konverzija KREDITA u švajcarskim francima u eure i to je ono što je obaveza u ovom slučaju HAAB, a obaveza Centralne Banke je da izvrši nadzor nad primjenom Zakona. Kao što se vidi iz narednih djelova ovog Saopštenja čak ni označena Odluka, koju je Centralna banka sama donijela ne daje joj pravo da donosi ovakva tumačenja i odluke na koje se ugovore Zakon primjenjuje a na koje ne", objašnjavaju iz CEZAP-a.
Nadalje, dodaju, nasuprot brojnim do sada iznijetim mišljenjima CBCG o nejasnosti i nepotpunosti Zakona o konverziji, Zakon je potpuno jasan i ne ostavlja dilemu vezano za primjenu.
"Zakon isključivo uređuje odnose komercijalnih banaka i korisnika kredita (član 1. st.1. Zakona), dok su istim obuhvaćeni svi KREDITI koje su banke odobrile klijentima u stranoj valuti- švajcarski franak, uključujući i one koje su banke jednostrano raskinule zbog nemogućnosti plaćanja od strane klijenata (član 1. st. 2). Tu je zakonodavac stavio tačku. To znači da se ovaj zakon odnosi na sve ugovore o kreditu, sa posebnim akcentom i na one raskinute. Jedini uslov je da se radi o kreditima ili ugovorima o kreditu odobrenom u švajcarskim francima.", tvrde iz CEZAP-a.
Oni smatraju da to što se dešavalo nakon raskida ugovora za zakonodavca je nebitno.
"Znači, predmet konverzije su svi ugovori koje su komercijalne banke zaključile sa korisnicima kredita, a to kome i da li je banka ustupila svoje potraživanje, nakon raskida ugovora za primjenu zakona nije od uticaja. Banka je ta koja je odobrila kredit i Banka je ta koja je u obavezi da svim kljentima ponudi nove ugovore u skladu sa Zakonom. Suština zakona je na ugovorima o kreditu, a ne na naplati bilo kakvih potraživanja.
Međutim, kao i do sada, CBCG datim saopštenjem javno pokazuje da se stavlja u zaštitu interesa banke u pogledu naplate njenog potraživanja i odgovornosti prema privrednom subjektu kojem je prenijela svoje potraživanje", objašnjavaju iz CEZAP-a.
CEZAP tvrdi da banka ne saopštava da li je HAAB u skladu sa Zakonom ispoštovala zakonski rok iz čl. 4. i u skladu sa čl. 3. Zakona ponudila nove ugovore svim korisnicima kredita, već javnim saopštenjima problem tamo gdje ga nema, direktno štiteći interese komercijalne banke, a na štetu klijenata.
CEZAP: Zašto CBCB štiti interese Hypo Alpe Andria Banke?
Iako je odredbom člana 5 stav 1 Zakona o konverziji navedeno da će CBCG vršiti nadzor nad primjenom ovog zakona, a Odlukom o nadzoru nad primjenom zakona, tačno precizirane obaveze CBCG, (analiza dokumentacije, neposredni pregled poslovnih knjiga i ugovora sačinjenih u skladu sa zakonom, pregled knjigovodstvene i dr dokumentacije, kontrola da li su banke postupile u skladu sa rokovima iz čl.2. i 4 Zakona, da li vrše konverziju po stanju na dan zaključenja ugovora o kreditu, da li su u predlozima ugovora obaveze korisnika kredita iskazane u eurima, da li se korisnicima kredita prezentuje novi plan otplate sačinjen na osnovu novog obračuna sa uračunatom nominalnom kamatnom stopom od 8,2 odsto, CBCG se ni u jednnom dosadašnjem saopštenju nije izjasnila o pitanjima za koje je nadležna tj. da li je i kako HAAB ispunila svoje obaveze predviđene Zakonom o konverzije, poručuju iz CEZAP-a.
"Zašto CB nije reagovala kada HAAB uz ponude koje je dostavljala klijentima nije dostavljala plan oplate? Reakcija CB je uslijedila tek nakon obavještenja od strane korisnika kredita i upozorenja CEZAPA. Zašto CBCG nije reagovala kada HAAB u zakonsko predviđenom roku klijentima nije ponudila nove kredite?", pitaju iz CEZAP-a.
Takođe, CEZAP pita zašto CBCG ne reaguje na činjenicu da novi ugovori sadrže ništavu odredbu kojiom je predviđeno da u slučaju da Ustavni sud CG ocijeni da zakon u cjelini ili djelimično nije u skladu sa Ustavom CG takva odluka ima retroaktivano dejstvo, što je u direktnoj suprotnosti sa čl.89 Zakona o Ustavnom sudu kojim je propisano da Odluka Ustavnog suda ima pravno dejstvo od dana dostavljanja nadležnom organu
"Zašto se CBCG tokom perioda od donošenja Zakona usaglašavala samo sa Hypo Alpe Adria Bankom, a korisnike pozvala samo da ih obavijesti o svojim stavovima? Zašto CBCG ne kaže gdje je novac koji je po osnovu kursne razlike do sada otplaćen od strane korisnika- konkretno da li je u Crnoj Gori ili u inostranstvu? Mislimo da činjenice navedene u ovom saopštenju jasno govore o objektivnosti Centralne banke kao organizacije zadužene za nadzor nad primjenom Zakona", zaključuju iz CEZAP-a.
