Na skupu su govorili i šefica misije OEBS-a u Crnoj Gori, Janina Hrebičkova, direktor gimnazije “Slobodan Škerović”, Radiša Šćekić, savjetnica predsjednika Crne Gore za ljudska prava, profesorica Sonja Tomović Šundić, profesorica istorije u gimnaziji “Slobodan Škerović”, Vesna Kovačević, predsjednica Udruženja profesora istorije Crne Gore Hipmont, Vanja Vučković,šefica sektora za istaživanja u Privrednoj komori, Nina Drakić, sekretarka Operativnog tima za sprovođenje Strategije informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji 2014- 2018, MirelaTuzović i načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti, Biljana Pejović.
Numanović je, kako se navodi u saopštenju Ministarstva, rekao da je ta tema bitna i sa aspekta rodne ravnopravnosti i s ekonomskog.
On je podsjetio da Vlada Crne Gore sprovodi mjere koje, po njegovim riječima, sve više utiču na to da se žene uključe u neki vid programa ili obuke, kako bi lakše pronašle posao.
“Ministar je odgovarajući na pitanje gimnazijalaca/ki o tome kako žena može u praksi da postigne sve obaveze koje se pred nju stavljaju, rekao da postoje programi kojima Vlada traži način da stvori uslove pod kojima žena može da uskladi sve svoje obaveze. Jedan od načina je, istakao je ministar, jačanje uloge porodice, čime se stvara pretpostavka da porodica može da funkcioniše uprkos svim obavezama koje njeni članovi imaju”, dodaje se u saopštenju Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Hrebičkova je rekla da je obaveza svakog društva da shvati, da ako želi bogatu državu, mora iskoristiti potencijale koje imaju i muškarci i žene. Ta harmonija će, prema riječima Hrebičkove, doprinijeti društvenom skladu koji je potreban Crnoj Gori.
Pejović je prisutne informisala o aktivnostima koje Ministarstvo za ljudska i manjinska prava sporovodi na unaprijeđenju ekonomskog osnaživanja žena.
Ona je, kako se navodi, istakla da je na tom polju urađeno dosta, i zaključila da je ekonomski stabilna žena ekvivalent ekonomski stabilne države.
“Kada je riječ o ekonomskom položaju žena, ovaj segment je jedan od prioritetnih zadataka politike rodne ravnopravnosti i, kao takav, ima poseban značaj u razvoju našeg društva. Socijalna politika jačanjem ekonomskog položaja žena kroz razvoj ženskog preduzetništva traži izlaz iz nezaposlenosti. Naglašeno je da je Crna Gora prva zemlja kandidatkinja na koju se primjenjuje novi pristup u pregovorima, koji podrazumijeva da se poglavlja 23. (Pravosuđe i temeljna prava) i 24. (Pravda, sloboda i bezbjednost), otvaraju na početku pregovora i ostaju otvorena do zatvaranja svih ostalih poglavlja. Poglavlje 23 nosi sa sobom unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, politike jednakosti, i u najužoj je vezi sa unapređenjem politike rodne ravnopravnosti, a što je predviđeno glavnim evropskim direktivama koje su dio agende Crne Gore u procesu njenog pridruživanja Evropskoj uniji”, navodi se u saopštenju Ministarstva.
