- Stoga se za ljude iz Sirije, koji su već godinama smješteni u Turskoj, a nedavno su krenuli prema zemljama EU-a, može reći da su prognanici s elementima planskog preseljenja zbog kontrole prostora - precizira on.
Šterc podsjeća na demografsku sliku Afrike i zemalja Bliskog istoka i tvrdi da bi do migracija došlo i bez rata, te upozorava da će u budućnosti one biti i veće s obzirom da tamošnje zemlje imaju visoki prirodni priraštaj.
- Primjera radi, bez obzira na rat u Siriji sada živi oko 17 miliona stanovnika, a prirodni priraštaj je 30 odsto. Procjenjuje se da je u zadnjih pet godina Siriju napustilo pet miliona osoba, no bez obzira na to, zbog priraštaja stanovništvo će za 30 godina narasti na 45 miliona. Slično je i s drugim tamošnjim zemljama pa treba očekivati da zbog ekonomskih prilika to stanovništvo nekuda krene, odnosno migrira - ističe Šterc.
On navodi da će, prema procjenama, do 2050. godine afričko stanovništvo narasti sa sadašnjih 1,2 milijarde na dvije milijarde, a da će se broj stanovnika u zemljama EU-a smanjiti za 16 odsto, odnosno na 450 miliona.
- Zbog svih tih brojki valja shvatiti da je priča o migracijama vrlo bitna. Ali, evropske zemlje su u tom pogledu vrlo konzervativne i do sada se time nisu bavile - kaže Šterc dodajući da, po nekim projekcijama, samo Njemačkoj godišnje nedostaje pola miliona radnika.
Takođe podsjeća da, prema međunarodnom pravu i Konvenciji EU-a kada prognanik, migrant, uđe u drugu zemlju, mora da bude registrovan i smješten u centar za azilante. Kad zatraži azil, izdaje mu se dozvola za privremeni boravak koja traje dok ne dobije državljanstvo.
- No, državljanstvo se može i odbiti, pa u tom slučaju može i ne mora biti deportovan. I dalje može da ostane s privremenom dozvolom boravka, što mu omogućava i da se zaposli - pojašnjava Šterc i podsjeća da su hrvatski gastarbajteri takav status imali u Njemačkoj u drugoj polovini prošlog vijeka.
Izvor i foto: Index.hr
