Na Fejsbuk stranici “Aviod Hungary - Migration news“ gotovo svakodnevno se pojavljuju mape novih alternativnih puteva koji se preporučuju sirijskim izbjeglicama, a kasno sinoć na jednoj od njih našla se i Crna Gora. Naime, na mapi je prikazan put koji iz Albanije preko graničnog prelaza Božaj ulazi u Crnu Goru, a onda preko Podgorice i Nikšića ide ka Bosni i Hercegovini, da bi ostatak puta unesrećene izbjeglice vodio preko Hrvatske i Slovenije do Austrije i drugih, za njih obećanih, evropskih zemalja.
Da može doći do promjene izbjegličke rute i priliva većeg broja migranata u Crnu Goru, prekjuče su upozoravali i iz kancelarije UNICEF-a u Podgorici. Šef predstavništva UNICEF-a Bendžamin Perks rekao je da je zbog pooštravanja režima prelaska srbijansko-mađarske granice sasvim izvjesno da će dio izbjeglica krenuti preko naše zemlje ka EU.
Iz Vlade su nedvosmisleno poručili da je Crna Gora u potpunosti spremna za dolazak izbjeglica. Prema riječima ministarke rada i socijalnog staranja Zorice Kovačević, u Centru za tražioce azila u Spužu bi bili smješteni majke sa djecom i ranjive grupe, dok u Podgorici postoji alternativno rješenje za smještaj 300 izbjeglica. Kovačević je za RTCG kazala i da je obezbijeđena lokacija u slučaju da eventualno dođe do priliva većeg broja izbjeglica.
Stižu migranti: Vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić, ocijenio je za Portal Analitika da je realno očekivati da određeni broj sirijskih izbjeglica dođe u Crnu Goru, ali da ne vjeruje da će naša zemlja postati važna tačka na njihovom putu, iz prostog razloga što, kako kaže on, nema veliku propusnu moć. Crna Gora će ukoliko se migranti pojave, dodaje on, biti dužna da im pruži minimum podrške koja se pruža ljudima koji dolaze iz ratom zahvaćenih područja.
„Moguće je da će biti migranata u Crnoj Gori, ali ne vjerujem da će Crna Gora postati velika i bitna tačka na toj trasi, iz prostog razloga što nema veliku propusnu moć jer se nalazi na malom prostoru. Crna Gora će, ako se ti ljudi pojave, morati da ih prihvati i da im pruži minimum podrške koja se pruža ljudima u nevolji“, navodi on.
Prema riječima Radića, potezi Mađarske i Hrvatske da privremeno zatvore granice sa Srbijom su bili neminovni.
„Hrvatska je bar na političko-propagandnom planu to odradila dosta elegantno, dok je Mađarska imala otvorene bezbjednosne, pravne, ali i pripreme javnog mnjenja, kako bi zatvorila granicu. Cijeli razvoj situacije je bio neizbježan, utoliko što EU ne želi migrante, a Mađari i Hrvati su sada na sebe preuzeli moralne odgovornosti za zaustavljanje migrantskog talasa“, istakao je naš sagovornik i dodao da je sada realno očekivati da izbjeglice krenu prema Bosni i Hercegovini, kako bi došle do Hrvatske.
Pogrešne procjene: Radić objašnjava da su se migranti do sada uglavnom kretali pravcima na kojima su mogli da pronađu hranu i smještaj. To su, kaže on, bile razrađene trase koje su uključivale i taksiste i razne kriminalne grupe koje su prevozile migrante i na tome zarađivale veliki novac. Uprkos tome što su zatvoreni granični prelazi prema Srbiji, Radić je uvjeren da će migranti nastaviti da vrše pritisak prema Mađarima i Hrvatima da otvore granice. Napominje još i da je sada gotovo izvjesno da će određen broj izbjeglica trajno ostati u Srbiji.
„Teško je predviđati šta će se dalje desiti. U svakom slučaju, jedan ozbiljan broj izbjeglica, ne licitirajući koliko, zadržaće se u Srbiji. EU je već stvorila ambijent u kojem će Srbija to da prihvati kao svršen čin. S obzirom da nije članica EU, od nje se sada očekuje da prikaže više dobre volje nego bilo koja druga članica. Vidjeli smo kada je otvoreno pitanje u EU o podjeli kvota izbjeglica, na koliki otpor je to naišlo i koliko otvorenog negodovanja postoji zbog pokušaja da se uspostavi jedan mehanizam solidarnosti u rješavanju migrantske krize. Mislim da će najveći teret u regionu snositi Srbija“, smatra Radić.
Sagovornik našeg portala ističe da nijesu samo balkanske zemlje nespremne dočekale migrante, već da je zakazala i cijela Evropa.
„Godinama se prave bezbjednosne procjene o posljedicama destabilizacije Afrike. Očekivalo se da će preko Mediterana krenuti veliki izbjeglički talas, ali mislim da se takva procjena nije pravila za Bliski i Srednji istok. Tu se omanulo u pravljenju procjena, jer se potecijenilo kakve dugotrajne efekte može da ima rat u Siriji. Poslije četiri i po godine ratovanja veliki broj ljudi više nam izbora i ide bilo gdje“, objašnjava on.
Prelivanje ili okončanje krize: Radić poručuje da će izbjeglička kriza biti završena onog trenutka kada se steknu kakvi-takvi uslovi za stabilnost u ratom zahvaćenoj Siriji. Ratovi su ti koji guraju izbjeglice, a rješavanje krize u Siriji je ključ svega.
„Sprječavanje eventualnog prelivanja krize i na druge zemlje je bitno. Nije dovoljno da zatvorite jednu rupu, a da otvorite tri nove. Treba realizovati jedan pametan projekat smirivanja situacije i stabilizacije kako bi se zaustavilo kretanje izbjeglica“, zaključuje on.
Izbjegličke krize nam definitivno nijesu strane i nepoznate. Crna Gora je tokom 1998. i 1999. godine na svojoj teritoriji pružala utočište za čak 140.000 izbjeglih i raseljenih osoba, što je u tom trenutku predstavljalo četvrtinu njenog stanovništva.
Sada nam samo preostaje da, u slučaju dolaska nesrećnika sa Bliskog istoka, vidimo da li je država zaista spremna za njihov dolazak i da li smo, kao društvo, zreli da im pružimo privremenu pomoć dok ne dođu do željenih odredišta.
N.D.
