Da bi dokazala tu tvrdnju, ekipa koju vodi dr. Min-Suk Ri sa univerziteta u Seulu proučavala je na dva načina kakav učinak na bakterije ima triklosan, antiseptik koji se najviše koristi u antibakterijskim sapunima.
Naučnici su testirali taj sastojak na 20 vrsta bakterija (na primer E.Coli, salmonelu, zlatni stafilokok...), a s druge strane na 16 odraslih osoba. Uporedili su djelotvornost običnih i antibakterijskih sapuna na uklanjanje mikroba s ruku.
Bakterije su izložili triklosanu tokom 20 sekundi na 22 stepena Celizijusovih (ambijentalna temperatura) i pri toplijoj temperaturi, stvarajući tako uslove pranja ruku u uobičajenom životu.
Za testiranje su koristili 0,3 postotni koncentrat triklosana, što je maksimalna količina dopuštena u Europskoj uniji, Kanadi, Australiji, Kini i Japanu.
Volonteri koji su učestvovali u istraživanju prali su ruke antibakterijskim i običnim sapunom i ustanovljeno je da nema nikakve važne razlike u "baktericidnom dejstvu" običnog ili antibakterijskog sapuna.
Triklosan je baktericidno sredstvo koje se odavno koristi u brojnim higijenskim proizvodima- sapunima, zubnim pastama, dezodoransima i u kozmetici.
"Milioni potrošača u Sedinjenim Državama koriste antibakterijske sapune za pranje ruku ili tijela, trošeći gotovo milijardu dolara godišnje", ističu naučnici i žale što ti korisnici očekuju da će ih sredstvo zaštiti od infekcija više nego obični sapuni.
Podsjećaju takođe da je znatan broj proizvođača zbog kontroverzi o opasnosti triklosana, povukao to sredstvo iz svojih proizvoda. Samo 13 od 53 antibakterijskih sapuna u Koreji u 2014. sadržalo je triklosan.
U Sjedinjenim Državama su sanitarne vlasti odlučile dodatno da prouče sigurnost tog sastojka nakon studija koje su povezale triklosan sa slučajevima otpornosti na antibiotike i slučajevima hormonalnih poremećaja, pa bi se njegova upotreba mogla znatno ograničiti.
Izvor i foto: b92.net
