Ovo su prvi arheološkim istraživanjem otkriveni ostaci starog rudarskog okna sa drvenom podgradom do sada u Crnoj Gori, saopštila je Portalu Analitika Mitra Cerović, Rukovodilac sondažnih arheoloških istraživanja Starog rudnika u Šćepan Polju.
Na osnovu dosadašnjih saznanja o Starom rudniku u Šćepan Polju, nije se moglo pouzdano utvrditi da li se u okviru kamenog objekta koji je prilikom revalorizacije 2012. godine konstatovan u blizini Šćepanice, odvijali u srednjem vijeku rudarski radovi ili je riječ o nekom profanom objektu. Njegovu vezu sa određenim rudarskim aktivnostima, moglo je potvrditi samo sproveđenje sondažnih arheoloških istraživanja.
Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2015. godinu predviđena su sondažna arheološka istraživanja Starog rudnika u Šćepan Polju. Realizacija ovih arheoloških istraživanja povjerena je Narodnom muzeju Crne Gore.
Cilj ovogodišnjih sondažnih arheoloških istraživanja Starog rudnika u Šćepan Polju je kao prvo bio tačno ubiciraranje ostataka napuštenog rudarskog okna, koje je otkriveno šezdesetih godina XX vijeka tokom rudarskih istražnih radova, koje je vršio Rudnik olovo i cinka Šuplja Stijena iz Šula, Gradac. Stari rudnik u Šćepan Polju nalazi se u spisku evidentiranih nepokretnih kulturnih dobara Crne Gore u Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Stari rudnik u Šćepan Polju stavljen je pod zaštitu 1957. godine i 1961.godine uveden u Registar nepokretnih spomenika kulture Crne Gore. U dokumentaciji Uprave za zaštitu kulturnih dobara – Cetinje ne postojali podaci o mjestu gdje se nalazi zaštićeno kulturno dobro – Stari rudnik.
Sondažna arheološka istraživanja Starog rudnika u Šćepan Polju otpočela su 25. avgusta 2015. godine uklanjanjem velikog rastinja sa prostora kamenog objekta za koji se pretpostavljlo da pripada Starom rudniku.
Rukovodilac sondažnih arheoloških istraživanja bila je Mitra Cerović, mr arheolog-istraživač, Arheološki muzej - Narodnog muzeja CG, Cetinje. Stručni tim radio je u sastavu: Predrag Lutovac, mr arheolog- istraživač i Slobodan Obradović, dokumentarista, Polimski muzej Berane, Magdalena Radunović, mr konzervator-restaurator, JU Muzeji i galerije Podgorice, Tanja Mijović, arhitektonski tehničar, Uprava za zaštitu kulturnih dobara Cetinje i Vlado Lutovac, student arheologije.
Najviše indicija je ukazivalo da se objekat Starog rudnika u Šćepan Polju nalazi u samoj blizini Crkve Sv. Stefana, zadužbine Sandalja Hranića, u kojoj je 1435. godine i sahranjen. Crkva je jednobrodna sa polukružnom apsidom i karakterističnim pravougaonim bočnim pjevnicama. Uz naos je bila priprata. Ostaci hrama su očuvani do visine od pet metara. Ostaci crkve su istraženi i konzervirani 1972. godine.
Planiranim sodažnim arheološkim istraživanjem Srarog rudnika u Šćepan Polju u avgustu- septembru 2015. godini, provjerene su navedene pretpostavke i tačno su ubicirani ostaci okna Starog rudnika sa drvenom podgradom . Ovo su prvi arheološkim istraživanjem otkriveni ostaci starog rudarskog okna sa drvenom podgradom do sada u Crnoj Gori.
Pored toga istražen je kameni objekat, južno od Starog rudnika, pri čemu je konstatovano da se radi o Kovačnici u kojoj se pripremao alat za potrebe rudarskih istražnih radova rudnika Šuplja Stijena, sredinom XX vijeka na prostoru Šćepan Polja.
Stari rudnik u Šćepan Polju dokumentuje srednjevjekovno rudarenje u Crnoj Gori na prostoru Pive I omogućava proučavanje srednjevjekovnog rudarstva, tehologije i metalurgije. Uvažavajući multidisciplinarne značaje, svojstva osobenosti ovog kulturnog dobra, nesumnjiv je njegov arheometalurški značaj koji je sondažnim arheološkim istraživanjima i potvrđen. Ogodišnjim sondažnim arheoloških istraživanjem, otvorena je prva stranica arheometalurgije u srednjem vijeku na prostoru Pive.
Budućim arheološkim istraživanjema, nadamo se da će se doći do arheoloških podataka za rekonstrukciju i upoznavanje načina vađenja i obrade ruda u srednjem vijeku.
U oblasti župe Piva u XIV i XV vijeku, Šćepan Polje je bilo središnja oblast jedne prostrane srednjovjekovne države (Zahumlja–Hercegovine) koja je obuhvatala Tođevac, Foču, Goražde, Prijepolje, Nikšić, Pljevlja, Ključ, Blagaj, Herceg Novi i druge oblasti i gradove. U Šćepan Polju, koje se u istorijskim izvorima pominje prvi put 1419. godine odvijao se živi promet proizvodima raznih zanata. U njega su svraćali i trgovali dubrovački i drugi primorski trgovci, donoseći gradsku robu a odnosili stoku, vosak i drugo. Iz Pive se u to vrijeme izvozila ruda, najvjerovatnije bakar, olovo i cink. Složeni proces rudarenja uključivao je visoko specijalizovanu podjelu različitih poslova, pronalaženje rudne žile, otvaranje okna, kopanje i vađenje rude.
Bogati trgovci dolazili su Soko grad, prijestoni grad Kosača, koji je smješten na stjenovitom uzvišenju iznad sastavaka Pive i Tare, mjesta gdje počinje rijeka Drina i samog srednjevjekovnog naselja Šćepan Polje. Na prostoru Soko grada i danas se raspoznaju tragovi srednjevjekovnih zidova bedema i objekata u kojima je boravio Sandalj Hranić i vojvoda i herceg Stefan Vukčić Kosača. U samoj blizini Soko grada nalazio se izvor koji su mještani u Šćepan Polja zvali “Saska voda“ što ukazuje da su vladari iz porodice Kosače angažovali Saske rudare na ovim prostprima.
Turci Osmanlije u 1466. godine osvojili su oblast Pive i rudarski radovi u Šćepan Polju vjerovatno nisu nastavljeni.
I.K.
