Nacrt Zakona o slobodi vjerospovijesti: CPC zadovoljna, MPC traži preispitivanje

Zakon o položaju vjerskih zajednica, koji datira iz 1977, zamijeniće novi i to Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

Nacrt najavljuje da su građanima, odnosno vjernicima, tim Zakonom omogućene najveće slobode, plaćanje poreza obavezno je za vjerske zajednice koje žele profit, a država ih za njihovu osnovnu djelatnost može osloboditi poreza.

Ko se ogriješi o taj zakon djelujući suprotno pravnom poretku Crne Gore platiće kaznu i do 20 000 eura. Novo je, između ostalog, i to što registracija vjerskih zajednica više neće biti obavezna već dobrovoljna. Registar će na jednom mjestu objediniti sve relevantne podatke za sve registrovane vjerske zajednice u Crnoj Gori.

Na taj način, uvjeren je predlagač Ministarstvo za ljudska prava, uvode red i ubuduće će oni voditi registar, a ne kao što je bilo do sada MUP.

Tačno je nedjelja od kako je počela javna rasprava. Od svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori spremni da pred kamerom komentarišu Vladin nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti bili su jedino u CPC-u i Mitropoliji crnogorsko prmorskoj. I jedini i drugi pozdravljaju Vladinu namjeru i ambiciju da se urede odnosi države i crkve. U MCP kao negativnu i lošu ističu ambiciju koju su pročitali između redova, koja se kako tvrde odnosi na to da se država umiješa u ckrvene stvari.

Rektor Cetinjske bogoslovije, sveštenik Gojko Perović, zbog toga tvrdi da je nacrt Zakona o slobodi vjeroispovijesti neustavan i neprincipijelan.

"Neprincipijelan je u tom pogledu jer neko, odnosno Vlada koja zagovara i promoviše da će svoj administrativni ekonomski i finansijski vojni centar iz Podgorice i Cetinja prenijeti u Brisel, Vašington i Pariz, to je zvanična politika Vlade, ta Vlada meni kao hrišćaninu sugeriše da svoj centar svedem na Crnu Goru, a ja sam vjekovima centriran u Jerusalimu, Moskvi, Kijevu, Carigradu i Pećkoj patrijaršiji. Ne postoji šansa i o tome nema diskusije da mene kao pravoslavnog Crnogorca neko odvoji od Pećke patrijaršije", ističe Perović.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti već u formi nacrta uglavnom odgovara Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi

"Ne u potpunosti, ali uglavnom ono što treba nama odgovara", kazao je Mitropolit CPC Mihailo.

Crkve različito o Vladinom nacrtu Zakona: sveštenik Perović i Mitropolit CPC Mihailo

Zakon bi, tvrde u MCP, trebalo kompletno preispitati i najavljuju da će insistirati na nekoliko principa.

"Jedan je princip sekularnosti, odvojenosti crkve od države. Jedna je pozitivna stvar kad država insistira da crkva poštuje državne zakone i sa tim se mi slažemo, a druga i pogrešna je stvar da država ima ambiciju da ona uređuje unutar crkvene odnose, da ona određuje kolike su granice crkvenih teritorija i gdje je crkveno središte", smatra Perović.

Mitroplit CPC pozdravlja član 52 nacrta Zakona o slobodi vjeroispovijesti, u kojem i piše da su državna svojina vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice u Crnoj Gori, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni, iz javnih prihoda države, ili su bili u državnoj svojini, do 1. decembra 1918. kao kulturna baština Crne Gore. Takođe, u državnoj svojini biće i vjerski objekti za koje se utvrdi da su izgrađeni na teritoriji Crne Gore zajedničkim ulaganjima građana do 1 decembra 1918.

"Ona će sigurno raspodijeliti kako valja i kako treba, onako kako pripada državi Crnoj Gori, istorijski, tradicionalno i kako sa bilo kojeg aspekta posmatramo tu stvar. Mada, nećemo isključivati njene svrhe, ako im je potrebna neka crkva da mogu da služe, ako nema crkve, na primjer, protestantska crkva. CPC može dozvoliti služenje. Ako srpska crkva nema isto tako, srpska crkva je napravila nekolike crkve poslije 1918. godine", izjavio je Mitropolit CPC Mihailo.

Utvrđujući nacrt Zakona o slobodi vjeroispovijesti iz Vlade su poručuli da je u odnosu na postojeći zakon značajno bolje uređeno pitanje finansiranja vjerskih zajednica. U praksi je to, podsjetli su, do sada bilo slabo uređeno.

Država će imati pravo da kontroliše i sankcioniše vjersku zajednicu, ako obavlja djelatnost radi profita ili ako učestvuje u krivičnom djelu pranja novca. No, o svemu tome vremena za raspravu ima, zaključno sa 14. septembrom, kada će Ministarstvo za ljudska i manjinska prava objaviti izvještaj sa javne rasprave.

rtcg.me