On je, u intervjuu za magazin CorD, rekao da je riječ o 11, 12. i 13. poglavlju, pri čemu smatra realnim da do kraja godine otvore dva od tri navedena poglavlja.
“U prošloj godini postignuto je više od planiranog, a dalje idemo još bržim tempom”, poručio je Ivanović.
On je podsjetio da je učešće poljoprivrede u bruto domaćem proizvodu (BDP) povećano sa 7,4 odsto u 2013. na osam odsto u prošloj godini. Bruto dodata vrijednost u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu veća je 15 odsto ili 34,9 miliona eura.
Izvoz je, kako je rekao, veći 36,7 miliona eura ili 58,7 odsto. Veća je i pokrivenost uvoza izvozom 6,8 procentnih poena, sa 13,8 odsto koliko je iznosila 2013. povećana je na 20,6 odsto u prošloj godini. Otvoreno je preko 700 novih radnih mjesta.
“Realizovali smo veoma intenzivnu edukativnu kampanju za poljoprivrednike koja je u prošloj godini obuhvatila preko 250 seminara, obuka, okruglih stolova, predavanja i više studijskih posjeta crnogorskih poljoprivrednika drugim zemljama”, dodao je Ivanović.
Govoreći o ukupoj pokrivenosti izvoza uvozom u oblasti poljoprivrede i o tome koliko je tržište Rusije bitno za ostvarivanje zacrtanih ciljeva, Ivanović je kazao da je svako tržište bitno.
“Međutim, naš cilj ne smije biti samo da otvorimo neko tržište, već i da na njemu ostanemo, što se može postići samo kvalitetom i dugoročnom posvećenošću”, smatra Ivanović.
Ova godina, kako je naveo, biće veoma izazovna za održavanje trendova postignutih u prošloj godini. Pravi izazov nijesu problemi, već rješenja do kojih treba doći. Važan dio rješenja čine investicije u poljoprivredi i izdvajanja za istraživanja.
Ivanović je, odgovarajući na pitanje koliko crnogorski poljoprivredni proizvodi pronalaze put do tržišta regiona, Centralno-evropske zone slobodne trgovine (CEFTA) i EU, rekao da kvalitetni proizvodi pronalaze put do kupaca.
“Imali smo značajan rast izvoza vode od 62,4 odsto. Proizvodi mlinske industrije već su prepoznati po dobrom kvalitetu, naročito organska žita. Povećali smo izvoz piva i vina, 7,8 odsto i 6,3 odsto. Polako raste izvoz sira, meda, maslinovog ulja i ljekovitog bilja”, precizirao je Ivanović.
Ipak, kako je dodao, mora se shvatiti da se u ovoj fazi razvoja crnogorske poljoprivrede veliki dio proizvodnje realizuje kroz takozvani tihi izvoz, odnosno turizam, koji ima istu ulogu kao i izvoz.
Govoreći o šansama da se tržište Bliskog Istoka povrati, Ivanović je rekao da se to tržište dosta promijenilo posljednjih decenija.
“Nadamo se da će poljoprivrednici znati da iskoriste šanse koje stvaramo, a naročito nakon što smo nedavno potpisali povoljan dugoročni kreditni aranžman sa Abu Dabi razvojnim fondom. Tržište Bliskog istoka je postalo veoma zahtjevno. Probiti se na takvom tržištu svakako predstavlja veliki uspjeh”, ocijenio je Ivanović.
On je kazao da je u Crnoj Gori nedovoljno prepoznat značaj simbioze poljoprivrednog sektora i turizma na nivou sistemskih mjera i konkretnog povezivanja.
“Dobra vijest je da smo pripremili IPARD program kojim je predviđeno finansiranje projekata koji mogu značajno da postaknu seoski turizam i preradu na porodičnim gazdinstvima, čime ćemo ojačati sistemski pristup. S druge strane, da bi ojačali konkretno povezivanje poljoprivrednika potrebno je promijeniti način njihovog razmišljanja”, naveo je Ivanović.
Prema njegovim riječima, ništa se na svijetu ne može povezati bez ljudi. A da bi efekti povezivanje bili dugoročni i smisleni potrebno je edukovati ljude i pokazati im kako se to radi u drugim zemljama.
“Zato smo i ove godine nastavili sa studijskim posjetama. Naši poljoprivrednici već su boravili u Poljskoj, Austriji, Njemačkoj, Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Turskoj i Belgiji”, podsjetio je Ivanović.
On je rekao i da je zabilježen blagi rast broja registrovanih organskih proizvođača.
“Krajem prošle godine u Registru se nalazilo 169 prozivođača, od čega je 30 novoregistrovanih, dok je iz registra izbrisano njih 21. Broj sertifikovanih proizvođača za prelazni period se povećao. Trenutno ih je 30 sa sertifikatom, dok ih je u 2013. godini bilo 21”, precizirao je Ivanović.
On je, odgovarajući na pitanje gdje je mjesto osiguravanja planiranog ravnomjernog ruralnog razvoja u kontekstu razvoja poljoprivrede, IPARD program, na agendi pregovora između Podgorice i Brisela, rekao da je IPARD program poslat u Brisel.
“Dokument se trenutno nalazi u fazi usaglašavanja između različitih direktorata u Evropskoj komisiji. Očekujem pozitivan odgovor, nastavak rada na akreditaciji programa i početak njegove realizacije već naredne godine. Kroz IPARD program crnogorski poljoprivrednici imaće na raspolaganju 39 miliona eura. Kako ovaj iznos predstavlja polovinu ukupnih investicija, jer bespovratna podrška iznosi do 50 odsto, to znači da će uz pomoć IPARD programa najmanje 78 miliona eura biti investirano u crnogorsku poljoprivredu do 2020”, objasnio je Ivanović.
On je ocijenio da je potrebno mnogo rada kako bi se iskoristili potencijali za razvoj poljoprivrede, dostigli novi standardi, uvele nove tehnologije i kako bi još jače uvezali sve karike sistema.
“U Crnoj Gori se danas u poljoprivredi radi više nego prije dvije godine. Krupan iskorak napravili smo sa Kućom meda, otvorili smo pijacu organskih proizvoda, radimo na projektu reonizacije koji će dalje podstaći proizvodnju vina, započeli smo Kuću voća. Sve ovo uticaće na stvaranje brenda, ali i jačanje naše svijesti o značaju njegovog očuvanja”, smatra Ivanović.
On je, na pitanje koliko je Crna Gora pogođena velikim preusmjeravanjem viškova hrane iz EU na tržišta regiona, kao posljedica sankcija prema Rusiji, odgovorio da viškovi dovode do cjenovnih poremećaja i svakako da pogađa talas jeftine hrane iz EU.
“Borimo se koliko možemo da investicijama jačamo poljoprivredne proizvođače. Ipak, realno je reći da u ovom momentu, najveći broj crnogorskih poljoprivrednika još nije spreman za konkurenciju iz EU. Zato je najveći dio naših aktivnosti usmjeren na jačanje njihove konkurentnosti”, rekao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, poljoprivreda je revolucionarnija od industrije. Ljudi ne shvataju da je poljoprivreda 95 odsto nauka, a pet odsto rad.
“Kao država, napravićemo veliku grešku ako ne povećamo izdvajanja za istraživanja i razvoj, posebno u oblasti proizvodnje hrane”, smatra Ivanović.
On je rekao i da su, u kontekstu skorog poziva za ulazak u NATO, spremni da realizuju planove u vezi sa angažovanjem NATO u nekim projektima u kojem bi krajnji korisnici bili poljoprivredni proizvođači, kao što je deminiranje i dekontamnacija.
“Pripremili smo predloge projekata i poslali ih. Nadamo se i vjerujemo da će odgovor NATO biti pozitivan i usmjeren na brže rješavanje problema koje ste naveli”, rekao je Ivanović.
U međuvremenu, kako je dodao, broj poljoprivrednih proizvoda koji su obuhvaćeni NATO kodifikacijom se povećava.
“Iako nijesu vjerovali u početku, sada je sve više poljoprivrednika koji u ovom sistemu prepoznaje šansu za prodaju svojih proizvoda”, zaključio je Ivanović.
Izvor: Mina business
