Na pitanje da li smatra da su na ovakav način nastale štetne posljedice, Lakočevićeva je odgovorila potvrdno i dodala da je u tome svrha privremene mjere.
"Ta privremena mjera bila je određena da Džomić ostane u Crnoj Gori, a on ju je već bio napustio. Sud sudi na osnovu podataka koje ima u spisima predmeta i on u tom trenutku nije imao podatak da li se Džomić nalazi u Crnoj Gori ili ne. Stanje u spisima je bilo takvo da su sudije odlučile da on ostane, ali sigurno je da su postojali razlozi za izdavanje privremene mjere po kojoj je odlučeno da Džomić ostane u Crnoj Gori. Međutim, koliko ja znam, u momentu donošenja te odluke on nije bio u Crnoj Gori. Znam da je privremena mjera glasila da on ostane u Crnoj Gori, ne da se vrati, nego da ostane", izjavila je Lakočevićeva.
Ona je kazala da je nezahvalno komentarisati taj slučaj jer presuda još uvijek nije donijeta. Podvukla je da ne smije postojati konkurencija nadležnosti između suda i organa uprave.
"Moraju se poštovati presude Upravnog suda i moraju se stvarati dalji mehanizmi za poštovanje presuda svakog suda", poručila je Lakočevićeva.
Na pitanje koliko je zadovoljna stepenom izvršenja presuda Upravnog suda, Lakočevićeva je kazala da se stanje nije promijenilo u odnosu na prethodni period. Ona je napomenula da je i prethodni predsjednik Branislav Radulović često ukazivao da postoji problem u izvršenju presuda, navodeći da taj problem nije prepoznat samo u odnosu na ovaj sud.
"Napomenuću da je urađen novi zakon o upravnom postupku, gdje se i u okviru normativnog okvira pokušavaju riješiti određeni problemi. Novim zakonom predviđena je mogućnost da drugostepeni organ samo jednom može ukinuti odluku i da u sledećem slučaju mora meritorno odlučiti. Jedan od predloga je da se u Zakon o uiravnom postupku unese odredba o tome da li Upravni sud može preuzimati ulogu upravnih organa. Međutim, tu još postoji polemika, odnosno to je zakon koji je još u formi nacrta i još uvijek nije prošao javnu raspravu. U svakom slučaju, kako bismo uspjeli da prospješimo poštovanje presuda suda koristićemo one mehanizme koje imamo, a to je obavještavanje organa koji vrši nadzor nad radom upravnog organa, koje je koristio i prethodni predsjednik Upravnog suda", kazala je ona.
Lakočevićeva kaže da su u prethodnom periodu malo veću pažnju posvetili ujednačavanju sudske prakse, te da je veliki broj predmeta, kao i sve veći broj zahtjeva za održavanje usmenih rasprava.
"U prethodna tri mjeseca bilo je za oko 200 usmenih rasprava više u odnosu na isti period prošle godine. Upravni predmeti su sporovi koji su po svojoj prirodi hitni. Mi smo tražili povećanje broja sudija i dobićemo dvoje njih. Izmijenili smo pravilnik o organizaciji i sistematizaciji povećavajući broj savjetnika, kako bismo u narednom periodu što brže rješavali te predmete i ojačali odjeljenje sudske prakse. Sudski sajvet je prepoznao potrebu i donijeta je odluka za povećanje broja sudija u ovom sudu. U toku je javni konkurs i očekujemo da će prije kraja godišnjih odmora biti izabrano dvoje sudija", napomenula je ona.
Sud je od 1. januara do 30. juna u radu imao 3.552 predmeta, primio 1.7DZ, a riješio 1.753. Za period od 1. aprila do 30. juna sud je u radu imao 2.891 predmet, primio 870, a riješio 1.092.
