,,U tom smislu, to može da utiče nepovoljno na dobijanje kredita, ne samo za privredu nego i za građane, i to bi mogao da bude jedan neposredan efekat. Ali, ponavljam, imajući u vidu da je grčki tržišni udio u Crnoj Gori veoma mali, ne možemo govoriti o nekim značajnijim implikacijama dešavanja u Grčkoj" – naglašava Hanić.
Za razliku od njega, ekonomska analitičarka Ana Nives Radović napominje da bi Crna Gora kao korisnica eura itekako mogla da osjeti posljedice grčke krize. Osim toga, posljedice bismo, smatra Nives Radović, mogli osjetiti i na putu ka Evropskoj uniji.
,,Mnogo više će se voditi računa o poštovanju Mastrihtskih kriterijuma. Tu je itekako neophodno svođenje javnog duga na ispod 60 odsto BDP-a, što je Crna Gora već prekoračila. Tako da svakako možemo računati da će se naš proces pristupanja mnogo detaljnije kontrolisati i da će Evropa mnogo manje biti popustljiva" – kaže Nives Radović.
Iako je neizvjesno kako će se situacija u Grčkoj dalje odvijati, Hanić napominje da bi crnogorske insitucije trebalo da budu u kontaktu sa grčkim, kako bi se pripremile za najlošiji scenario.
,,Mislim da bi u ovom slučaju, Centralna banka zajedno sa Ministarstvom finansija trebalo da ostvari redovnu komunikaciju sa odgovarajućim organima u Grčkoj i da se pripreme za određeni scenario, bilo u slučaju da Grčka izađe iz eurozone i uvede svoju valutu ili u slučaju da Grčka kao država bankrotira" – kaže Hanić.
Bez obzira koliko je grčki scenario loš po Evropu, iz njega bi, napominje Nives Radović mogla da se izvuče pouka.
,,A to je da se ekonomski i finansijski sistem više ni po koju cijenu ne smiju zasnivati samo na zaduživanju. To može biti dobra poruka za sve donosioce odluka, kako u Crnoj Gori, tako i šire. Da se dobro razmisli o svakom narednom zaduživanju, kako kroz emisiju obveznica, tako i kroz kreditiranje kod međunarodnih institucija, jer tako možemo pokazati da li i mi želimo grčki scenario i toliki dug koji ne možemo vratiti ili želimo da razmislimo o tome da ne postanemo druga Grčka."
Budući da je situacija u Grčkoj izazvala napetost među građanima, posebno onima koji imaju novac u grčkim bankama, Hanić napominje da bi Vlada trebalo da reaguje.
,,Mislim da je to pitanje i ekonomski i politički osjetljivo i bilo bi važno da se Centralna banka, Ministarstvo finansija ili Vlada oglase u medijima i daju preporuke građanima, kako bi građani osjećali sigurnost ne samo po pitanju depozita, nego i zbog svojevrsne psihološke napetosti građana i pravnih lica koja imaju veće plasmane" – kaže Hanić.
Nives Radović, sa druge strane kaže da je sve stvar lične odluke, te da je na građanima da odluče da li da povlače novac iz grčkih banaka, ili da rizikuju, pa se rizik, na kraju, možda i isplati.
