Centralna banka ne treba da ograniči kametne stope, već nizom drugih tržišnih mjera i uvodjenjem reda da utiče na visinu kamata, kaže u razgovoru za Atlas TV dekan MBS-a Dragoljub Janković.
“Ovaj problem je uočen i od CB i do sada su bile preduzete dvije mjere. Prvo apeli, a zatim se pričalo i o ograničenju kamatne stope, što je na neki način i urađeno. Obije mjere nijesu standardne mjere za tržišni način privređivanje. Trebalo bi razmisliti da se osmisle mjere koje su primjerene tržišnom načinu poslovanja finansijskog sektora i privrednog”, kaže on.
U uslovima krize uobičajno je da kamatne stope budu niže kako bi privreda mogla lakše sa se oporavi i da podnese opterećenja. Kod nas to nije slučaj, jer su kamate kako je pokazalo istrazivanje MBS-a visoke. Kamete su visoke jer postoje visoki rizici, ali u periodima oporavka rizici su svuda prisutni, kaže Janković.
“Ali je prisutsvo drugacije, djeluje se sa osmišljenom potikom kamatnih stopa. Treba imati u vidu da u finansijskom sistemu zemlje, bankarski sistem je samo jedan segmet jer imamo i privredni sektor. To jedino može da reguliše regulator”, kaže Janković.
On potencira da CB može da sprovede niz mjera, koje se sprovode svuda u svijetu, navodeći da se tržište ne smije prepustiti samom sebi.
“Slobodno djelovanje ponude i tažnje u principu usporava oporavak. To je bilo i prije krize pa je kriza izbila. Znači da u poremećenim uslovima je neophodno da regulaor djeluje nekim mjerama jer ako nije tako onda će oporavak biti duži i sporiji”, kaže on.
A takav oporavak, Janković kaže, najviše utiče na privredu, pa je shodno tome, veliki broj preduzeća ugašen.
“Masa novca koja je trebala da bude zadržana u privredi je preko visokih kamatnih stopa prešla u bankarski sektor. I sada banke imaju kapitala ali uočavaju da je rizično da plasiraju taj kapital i tako se stvara začarani krug”, poručuje on.
Sve ovo je dovelo do toga da ima dosta novca u bankama a premalo u privredi, čime se regulator mora pod hitno pozabaviti, zaključuje Janković.
Izvor: Atlas TV
