U toj partiji su kazali da će i dalje biti posvećeni poboljšanju položaja i prava osoba s invaliditetom u Crnoj Gori, “a zapošljavanje je u tom procesu jedan od najvažnijih preduslova”.
Na Zavodu za zapošljavanje Crne Gore krajem prošle godine je bilo evidentirano 2.193 osobe sa invaliditetom.
U SNP-u podsjećaju da je prošle godine samo 71 poslodavac zaposlio 89 osoba sa invaliditetom, dok je godinu ranije to učinilo njih 39, koji su zaposlili 61 osobu.
“S druge strane, za ostale poslodavce, koji imaju preko 20 zaposlenih, pod uslovom da imaju više od dvije godine rada i da nijesu organizacije osoba sa invaliditetom, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji predviđa uplatu posebnog doprinosa za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom“, saopšteno je iz te partije.
Ministarstvo finansija je za period 2009-2014. prikupilo 35.847.182 eura, od kojih je, kako dodaju u SNP-u, za isti taj period utrošeno samo 1.970.080 eura.
Takođe, podsjećaju da je 2008. godine otvoren račun budžeta Crne Gore - Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Međutim, status Fonda je, ističu u SNP-u, regulisan tek 2014. godine.
"Dosadašnja praksa u (ne) primjeni Zakona o profesionalnoj rehabiltaciji je podrazumijevala da se šest godina u Fond sliva 35 miliona, koji su nenamjenski potrošeni u nepoznate svrhe, kao i da nije uspostavljena kontrola i kaznena politika prema poslodavacima koji su po zakonu obavezni, a ne uplaćuju posebne doprinose za profesionalnu rehabilitaciju“, navedeno je u saopštenju.
Za realizaciju programa profesionalne rehabilitacije u Strategiji za integraciju osoba sa invaliditetom za period 2008-2016. godine naznačeno je da je neophodno osnivanje ustanove za profesionalnu rehabilitaciju.
U SNP-u kažu i da Centar za radnu integraciju teže zapošljivih lica u Podgorici, čiji je osnivač Zavod, iako izgrađen, još uvijek nije stavljen u funkciju.
Podaci kojima raspolaže ta partija, na osnovu odgovora od Poreske uprave po članu 50 Poslovnika Skupštine Crne Gore, pokazuju da su u periodu 2009-2014. godine posebne doprinose najviše plaćale upravo državne institucije, a među njima i sam predlagač zakona o profesionalnoj rehabilitaciji.
“Porazno je da se još uvijek bavimo ispravljanjem terminologije i omogućavanjem pristupačnosti objektima i informisanju osoba sa invaliditetom na njima prilagođen način. Ovo je samo još jedan dokaz da je posvećenost Vlade Crne Gore u stvaranju podsticajnog ambijenta za uključivanje osoba sa invaliditetom na jednakoj osnovi sa ostalim građanima, samo deklarativna”, dodaje se u saopštenju.
U SNP-u poručuju da će nastojati da se prekine sa praksom koja osobe sa invaliditetom stavlja u položaj da uživaju manji korpus prava u odnosu na ostalu populaciju.
Poslanički klub SNP-a je 2013. godine predložio izmjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, koje će, kako objašnjavaju u toj partiji, omogućiti da im novac iz Fonda za te svrhe bude dostupniji i da se sredstva koriste u skladu sa zakonskom namjenom.
Prijedlog zakona je u skupštinskoj procedure, a predviđa da se sredstvima Fonda finansira i otklanjanje arhitektonskih barijera, finansiranje aktivnosti za stvaranje preduslova za povećanje zaposlenosti kao i za zadržavanje zaposlenja ove populacije, napredovanje ili promjene profesionalne karijere.
