Da takvi sudovi nisu primijećeni uprkos tome što je limfni sistem u tijelu već tako podrobno mapiran samo po sebi je pravo iznenađenje, ali pravi značaj otkrića leži u uticaju koji bi moglo da ima na dosadašnje terapije liječenja brojnih neuroloških bolesti poput autizma, multiple skleroze ili Alchajmerove bolesti..
“Umjesto da se zapitamo ‘Kako da proučavamo imunološku reakciju mozga?’, i ’Zašto pacijenti sa multiplom sklerozom imaju imunološke napade?’, sada problemu možemo da pristupimo mehanicistički jer je mozak povezan sa perifernim imunološkim sistemom putem limfnih sudova baš kao i svako drugo tkivo”, navodi Džonatan Kipnis, profesor neuroloških nauka i direktor centra za imunologiju na Univerzitetu u Virdžiniji.
“Zaista nisam vjerovao da u tijelu postoje strukture čijeg postojanja nismo svjesni. Mislio sam da je cijelo tijelo već mapirano, da su glavna istraživanja okončana negdje u pedesetim godinama prošlog vijeka. Očigledno sam bio u velikoj zabludi”, dodaje profesor.
Za novo otkriće zaslužan je Antoan Luvo, postdoktorand u Kipnisovoj laboratoriji, koji je novu vrstu limfnih sudova uočio kada je pronašao način da moždane opne miša – tanke membrane koje pokrivaju mozak – postavi na jedan slajd kako bi mogao da ih ispita kao cjelinu.
U svemu ovome, međutim, postoji jedan trik – opne su prvo fiksirane unutar lobanje tako da je tkivo pričvršćeno u svom fiziološkom stanju, pa tek onda secirano. Da je proces bio obrnut, ne bi bilo uspjeha.
“Razlog što do sada nismo mogli da uočimo ove limfne sudove je što su bili vrlo dobro ‘sakriveni’ iza glavnih krvnih sudova u sinusnoj šupljini, oblasti koju je i inače veoma teško snimiti. Toliko su blizu krvnih sudova, da jednostavno ne možete da ih uočite ako ne znate šta tražite”, kaže Kipnis.
Ovo otkriće otvara brojna pitanja na koja tek treba odgovoriti, poput toga kako funkcioniše mozak i na koji nači ga pojedine bolesti napadaju.
"Kod Alchajmerove bolesti, u mozgu se talože velike grupe proteina. Mislimo da se ovo dešava zato što ih novootkriveni limfni sudovi ne uklanjaju dovoljno efikasno”, ističe Kipnis.
Profesor je dodao da limfni sudovi vremenom menjaju, tako da bi sljedeći zadatak bio ispitati njihovu ulogu u starenju.
Izvor i foto: b92.net
