Analitičar tržišta aluminijuma Goran Đukanović, ocijenio je da polemike vezane za zaduženje za izgradnju autoputa, u smislu da li je bilo moguće predvidjeti rast eura i zadužiti se u eurima umjesto u dolarima, navode na zaključak da u Crnoj Gori ne postoji niti znanje niti mentalitet koji razumije u potpunosti rad analitičara
“U konkretnom slučaju, posao sa Kinezima je dogovoren u dolarima, jer je to valuta koja i dalje dominira svjetskim biznisom, tako da ne smatram da je to greška ili previd Ministarstva. I nije zajam u dolarima zato što je kineska kompanija znala da će dolar rasti”, rekao je Đukanović u intervjuu za Portal Analitika.
ANALITIKA: Da li je moguće dugoročno prognozirati odnos euro/dolar?
ĐUKANOVIĆ: Polemike proteklih dana vezano za zaduženje za izgradnju autoputa, da li je bilo moguće predvidjeti rast eura i zadužiti se u eurima umjesto u dolarima, navode me na zaključak da u Crnoj Gori ne postoji niti znanje niti mentalitet koji razumije u potpunosti rad analitičara, prije svega onih u vodećim svjetskim investicionim bankama. Valutni analitičari, a slično i analitičari metala, nafte itd, kada daju prognoze to se odnosi na određeni period: kratkoročni, srednjoročni i dugoročni.
Suština je u tome da se prognozom u određenom trenutku daje ocjena opšteg presjeka stanja na tržištu u tom trenutku, da se slikovito izrazim, kakva je perspektiva, trend, sada. Ali to ne znači i ne obavezuje da će se ta prognoza i ostvariti, makar bila i kratkoročna, makar bila i od vodeće i najuticajnije investicione banke, već investitorima šalje signal o stanju na tržištu u tom trenutku. Ukoliko se prognoza ostvari, i tako u kontinuitetu više preciznih prognoza, ta banka dobija na značaju kada je prognoza u pitanju i njen uticaj jača među investitorima. Ali te prognoze istovremeno koriste i takozvani špekulanti na tržištu koji prate trendove i očekivanja na tržištu i nastoje da zarade na dešavanjima suprotnim od očekivanja. Neki, rizikujući, uspiju i obogate se, drugi , pak, propadaju u milijardama gubitaka.
Napokon, na osnovu prognoza i trendova, posebno dugoročnih, veliki investitori donose strategije – odluke o investicijama, koje u krajnjem slučaju, posebno ako ima više investitora sa istim ili sličnim ciljem, mogu da promijene ishod prognoze, tako što će na osnovu realizovanih investicija nastati višak nečega na tršištu (veća ponuda od potražnje) a što će u krajnjem slučaju rezultirati suficitom i padom cijene, umjesto obrnuto. To ne znači da je prognoza bila loša, ili da analitičar ili banka koja stoji iza nje nisu radili dobro, već da su se na tršištu desile okolnosti koje su na osnovu te prognoze promijenile stanje na tržištu. Zato će ta banka, nakon izvjesnog vremena, kada postane isvjesno da će realizovane investicije i one koje su u toku promijeniti stanje i trend na tržištu, u međuvremenu izdati novu prognozu, u konkretnom slučaju sniženu, i koja će od tog trenutka biti važeća odnosno, poništiće prethodnu. Eto, to je ukratko cijela priča i suština posla analitičara.
ANALITIKA: I kakav je zaključak, da li je bilo moguće prognozirati rast dolara i da li je moguće pouzdano predvidjeti odnos valuta (dolar/euro) u narednih nekoliko godina?
ĐUKANOVIĆ: Bilo je banaka koje su predviđale i najavljivale pad eura u odnosu na dolar unazad dvije godine, to mogu da potvrdim. Ako Vlada, odnosno, Ministarstvo finansija to nije znalo, mogli su da me pitaju, da ih uputim. Ipak, ni ta informacija ne bi riješila problem i Vlada ne bi mogla da se osloni na nju u krajnjem slučaju, jer zašto bi vjerovala toj banci i meni, ako neka druga velika svjetska investiciona banka prognozira drugačije.
Ono što se moglo uraditi je praćenje u kontinuitetu trendova i prognoza vodećih svjetskih banaka i na osnovu konsenzusa prognoza donositi strategiju, i kada su valute u pitanju, ali i metali, energenti, sirovine itd.Ne uvijek, ali često bi se mogle na osnovu takvih informacija i prognoza praviti strategije koje bi na duži rok donijele državi uštede, ako bi se pažjivo planirale. To rade velike kompanije, naravno i države, ali nažalost ne i Crna Gora. Biće da nam ne treba to, da je to za nas luksuz. U konkretnom slučaju, posao sa Kinezima je dogovoren u dolarima, jer je to valuta koja i dalje dominira svjetskim biznisom, tako da ne smatram da je to greška ili previd Ministarstva. I nije zajam u dolarima zato što je kineska kompanija znala da će dolar rasti.
ANALITIKA: Kako komentarišete drastičan pad cijena aluminijuma?
ĐUKANOVIĆ: Da, cijena aluminiuma, ali i ostalih metala, ponovo je pala, sada na oko 1750 US$/t , sa preko 1900 US$/t u aprilu. Drastično su pale i premije pa je ukupna prodajna cijena aluminijuma sada ispod 2000 US$/t. Ne znam za KAP, ali znam da većina proizvođača primarnog aluminijuma u Evropi, Kini, Australiji, pa i SAD ne mogu da ostvare profit pri toj cijeni, posebno oni manji. Profitabilni su i dalje proizvođači na Bliskom istoku, Kanadi i Rusiji.Sa jedne strane rastući izvoz iz Kine, a sa druge nova, striktna pravila LME (Londonske berze metala) oko isporuke metala sa skladišta i smanjenjja vremena isporuke rezultiraju viškom metala na tržištu i pored rekordne potražnje. Naime, potražnja za aluminijumom, posebno u Sjevernoj Americi bilježi ove godine najveći rast od kada se aluminijum kotira na LME.
Šteta, zaista, što u takvim tržišnim uslovima cijena nije veća, bar 2000 US$/t.
Što je najgore, ne vidi se kraj rastućem kineskom izvozu, a ostatak svijeta za sada ne planira bilo kakve zaštitne mjere. Zabrinjava i to što se glavne svjetske ekonomije, prije svega kineska, još ne oporavljaju uprkos prepolovljenoj cijeni nafte, a Kina je veliki uvoznik. Prognozirani rast kineskog BDP-a za ovu godinu je oko 7odsto što je najniži rast još od 1990. godine.
ANALITIKA: Ministar Kavarić u Italiji poziva italijanske investitore u Crnu Goru, kao jednu od najkonkurentnijih investicionih destinacija u regionu.Nedavno ste vi bili na konferenciji u Italjiji, imate li kakvih saznanja o intersovanju kompanija, bar kada je industrija aluminijuma u pitanju?
ĐUKANOVIĆ: Dobro je što će se predstaviti novi uslovi za investitore, a koji nankon nedavne uredbe Vlade nude olakšice i subvencije potencijalnim investitorima, 3 do 10 hiljada eura po otvorenom radnom mjestu.Iako u Ministarstvu tvrde da time postajemo najkonkurentnija investiciona destinacija u regionu, investitori gledaju ukupan ambijent i veličinu tržišta pa ne očekujem neko veliko povećanje inrtersovanja za Crnu Goru.
Ima još jedna važna komponenta koja bitno utiče na odluku investitora da ulažu u neku destinaciju: osim povoljnih investicionih uslova ozbiljni investitori traže zdravu sredinu, perspektivu, a ne da idu da spašavaju nekoga i da imaju ulogu socijalne ustanove, kako mi se čini da mi nekad očekujemo to od investitora. Moramo da pokažemo i dokažemo da je vrijedno i isplativo ulagati kod nas, a ne da šaljemo poruku: evo vam sve džabe i u pola cijene, samo dođite, radite nešto,spašavajte.
ANALITIKA: Proteklih mjeseci ste učestvovali na nekoiko važnih svjetskih konfrerencija kao predavač, da li je bilo interesa od učesnika za ulaganja u Crnu Goru, prije svega u aluminijumsku industriju?
ĐUKANOVIĆ: Bilo je prilike i mogućnosti da se razgovara i o tome međutim niko iz Crne Gore nije pokazao interes da se uspostavi kontakt. Sad, odjednom, vidim ipak nam trebaju investitori i u oblast aluminijuma, ali potražiće ih na forumima u Italiji. A oni koji dođu na broj 1 svjetsku konferenciju o aluminijumu nisu važni. Prije će biti da se u državi gdje je sve uglavnom politika i oko politike, pa i konferencije su uglavnom političke, ne shvata značaj i korist za državu kada neko učestvuje kao predavač na vodećim evropskim i svjetskim konferencijama,i to ne kao političar. Bojim se da naši političari ne shvataju da upravo politikom mogu demotivisati strane investitore od dolaska u Crnu Goru, jer oni hoće biznis bez uplitanja politike i političara.
Dokle god bude tako, crnogorska ekonomija neće biti samoodrživa i zavisiće od međunarodne pomoći i stranih investicija (čitaj rasporodaje državne imovine i dobara, obale itd). A do tada, Vlada bi trebala da ima stalnog stranog savjetnika (veliku svjetsku investicionu banku) za sva kjučna pitanja i odluke od značaja za državu.
Predrag ZEĆEVIĆ
