Kultura

OTVOREN CRNOGORSKI PAVILJON U VENECIJI: Postavka koja se proživljava svim čulima

Ova postavka ponovo vraća Aleksandra Đuravčevića kući, iz više razloga: bilo zbog toga što se sjećanja na Crnu Goru u njegovim radovima račvaju kao kraške rijeke, bilo zbog čistih emocija, ili zbog toga što je učešće na Bijenalu u Italiji još jedan Aleksandrov povratak - ovaj put u zemlju u kojoj je živio i studirao, kazala je istoričarka umjetnosti Stefanija Portinari sa Univerziteta "Ca’ Foscari" na sinoć upriličenom otvaranju Paviljona Crne Gore na najprestižnijoj globalnoj umjetničkoj smotri, koja se do 22. novembra 56. put održava u Veneciji.
OTVOREN CRNOGORSKI PAVILJON U VENECIJI: Postavka koja se proživljava svim čulima
Portal AnalitikaIzvor

Portinari je takođe navela kako je univerzitet sa koga dolazi ovom prilikom započeo plodnu saradnju sa paviljonom naše zemlje, pošto će njihovi studenti biti vodiči kroz izložbu Đuravčevića, koja se nalazi u palati Malipjero.

0805bijenale4

"Ti ricordi - Sjećaš li se - You remember" za nju je, kako je rekla, "projekat koji se prezentuje kao pozorište sjećanja, koji se proživljava svim čulima, koji u prvi plan ističe nostalgije i ironije, i koji podstiče da se u jedan kovčežić čuvaju blaga za budućnost, u skladu sa temom bijenala koja je ove godine posvećena svim budućnostima svijeta", a to je "All the World's Future".

0805bijenale5- Još od videoinstalacije "Waiting" najavljuje se tema odsustva i sjećanja koja u radu "Identity", kroz slova u bronzi, postaje deklaracija jednog "vječitog izbjeglice", sugestivnost i kontinuitet sjećanja su jaki i na plafonu od zapaljenog drveta koji je komprimiran i moćan, kao i u triologiji videa "Red", koji postaje arhiv identitetskih slika koje znaju da budu u isto vrijeme opore i fascinantne. Rad "Come mi manchi (Kako mi fališ)" više od drugih obećava vječnost i nezbrisivu budućnost. Riječ je o frotažu koji je urađen sa natpisa zida palaca Kamerlengi - privržena invokacija ili izjava vječne ljubavi... Zahvaljujući izložbi Aleksandra Đuravčevića možemo da zamislimo da sada, kao što je zapisao Džon Ruskin u djelu Materijal ornamenta od kamenja Venecije, više namamo posla sa teškim kamenjem i snažnim linijama. Bićemo srećni: da posmatramo kamen u svojoj punoći i da u istom uživamo sa punom zadovoljstvom, da ga objedinimo i da ga stavimo na mjesto gdje može biti viđen zauvjek - navela je Portinari.0805bijenale3Komesarka i kuratorka crnogorskog predstavljanja na 56. Venecijanskom bijenalu, mr Anastazija Miranović, nadahnuto je tumačila rad našeg umjetnika.

- U refleksogenoj igri sjećanja, Đuravčević ista prevodi / transponuje iz prošlog u "trpno" stanje sadašnjeg vremena, apostrofirajući širi mediteranski kontekst, procesualno svodeći ga na Balkan, Crnu Goru, prijatelje, porodicu, sebe, u talasastoj identitetskoj amplitudi krajnosti. Male, svakodnevne, brutalne realnosti kroz repetitivnu upornost / otpornost, smrt pretvaraju  u život, čekanje u želju, zgarišta u nove konstrukcije, crvenim boje esencijalnu dihotomnost postojanja. Djelom Aleksandra Đuravčevića sve ove realnosti paralelno egzistiraju, pričaju stvarnu istoriju, čitaju istinske identitete, sjećaju i osjećaju Crnu Goru - istakla je ona.

0805bijenale2Paviljon Crne Gore zvanično je otvorio direktor Centra savremene umjetnosti Crne Gore i izvršni producent crnogorske postavke na 56. Bijenalu umjetnosti u Veneciji, mr Nenad Šoškić. On je na početku potcrtao značaj koji je Ministarstvo kulture dalo našem učešću na Venecijanskom bijenalu umjetnosti, time što je u potpunosti finansiralo predstavljanje Crne Gore na ovoj prestižnoj smotri savremene umjetnosti.

- U realizaciji projekta crnogorskog predstavljanja u Veneciji učestvovalo je više od 30 saradnika iz Crne Gore, Italije i Amerike, i koristim ovu priliku da svima srdačno zahvalim - kazao je Šoškić.

0805bijenale6U svom kratkom govoru, on je takođe zahvalio ostalima koji su bili uključeni u pripremu našeg paviljona na Bijenalu, počev od umjetnika Aleksandra Đuravčevića, komesarke i kustoskinje Miranović, autorke kataloga i promotivnog materijala Anastasije Kostić, kao i istoričarki umjetnosti Portinari, i posebno zamjenici komesara i njegovoj prvoj saradnici u Centru savremene umjetnosti Crne Gore, Danici Bogojević koja je, kako je naveo, "24 časa u ovih nekoliko mjeseci bila dobra vila ovog projekta".

Foto: CSUCG

Portal Analitika