Direktorka Termoelektrane Morava u Svilajncu Marija Stevanović izjavila je da će to preduzeće početi izgradnju saobraćajnica od pepela iz termoelektrane čime će se riješiti problem deponije pepela i ostvariti ušteda prilikom gradnje puteva.
"Građevinski materijal i radovi u gradjevinarstvu u Srbiji uskoro će biti upola jeftiniji jer će se od pepela iz termoelektrana graditi putevi, brane, nasipi, proizvoditi gradjevinski blokovi i ploče", kazala je Stevanović.
Prema njenim riječima, TE Morava je, u saradnji sa Građevinskim fakultetom iz Beograda i drugim institucijama, počela projekat rješavanja deponije pepela koja se prostire na 30 hektara i u sloju od nekoliko metara što, kako je navela Stevanović, iziskuje velike troškove održavanja.
"TE Morava je prva u sistemu EPS-a koja počinje praktičnu primjenu obavljenih naučnih istraživanja i ove godine gradićemo saobraćajnice od našeg pepela u okviru elektrane. To će biti probni projekat da pokažemo Srbiji da je to moguće, pa ćemo u skladu sa tim, za početak ponuditi EPS-u i lokalnim samoupravama u okolini elektrane jeftiniju izgradnju puteva", kazala je Stevanović.
Ona je istakla da u svijetu "firme čekaju sa džakovima ispred ekektrana da pokupe pepeo, a kod nas se zbog haotične eksploatacije šljunka ruiniraju vodotokovi".
Profesor Građevinskog fakulteta Jovan Despotović izjavio je da su predstavnici arapskih zemalja, koji su ga kontaktirali u vezi sa pepelom, "zanijemeli kada su čuli da je na našim deponijama 270 miliona tona pepela".
"Oni ne vjeruju da mi ne koristimo pepeo. Neznanje i šljunkarski lobi su prepreka korišćenja pepela a naučno smo dokazali da pepeo nema nikakav negativan uticaj, ni najmanji, po čovjeka i životnu sredinu", rekao je Despotović.
On je dodao da prilikom sanacije vodotokova Resave kod Svilajnca, Crnice kod Paraćina i Kolubare kod Obrenovca, za izgradnju nasipa treba koristiti do 80 odsto pepela sa elektrana u ukupnom gradjevinskom materijalu, kako bi se uštedjelo oko 60 odsto sredstava namijenjenih realizaciji tih projekata. (Beta, B92)
