U komentaru pod naslovom "Negativne kamatne stope vode svijet na put najmasovnijeg sloma u istoriji", Vorner ukazuje da više od 30 odsto svih državnih obveznica zemalja eurozone ima negativni kamatnu stopu, što iznosi oko dva biliona eura u hartijama od vrijednosti.
Takvo stanje stvara dodatni teret za makroekonomsku situaciju i prijeti finansijskoj stabilnosti eurozone, upozorava on.
Od najave programa kvantitativnog labavljenja Evropske centralne banke (ECB), prije četiri mjeseca kada su prinosi na 10-godišnje švajcarske obveznice prvi put u istoriji skliznuli u negativnu zonu, pokrenula se lavina negativnih kamatnih stopa širom evropskih tržišta državnih obveznica.
U potrazi za "sigurnim utočištem", investitori su odlučili da preuzmu rizik i da plate vladama za privilegiju njihovog kreditiranja.
"Ako posmatramo svaku državu posebno, statistika još više užasava. Prema podacima investicione banke 'Džefris', gotovo 70 odsto njemačkih obligacija ima negativni prinos. U Francuskoj je taj pokazatelj 50 odsto", predočava Vorner.
On je naveo primjer Španije koja prije nekoliko godina apsolutno nije bila u stanju da otplaćuje svoje obaveze, a njen negativni pokazatelj je iznosio samo 17 odsto.
Sa njegove tačke gledišta, to se nikada nije desilo u ovakvoj razmjeri, ali sa povećanjem krize u eurozoni sve je manji prostor za manevre, a mogućnost bankrota postaje sve realnija.
Ono zbog čega su negativne kamatne stope razlog za brigu jeste činjenica da je, po Vornerovom mišljenju, obim rasta svjetske tražnje gotovo u potpunosti uslovljen rastućim nivoom duga.
Javni dug je počeo da raste kada su kompanije i domaćinstva smanjila svoje zaduživanje. U pogledu kreditne ekspanzije, tržišta u usponu su jednostavno zamijenila zapadne države, piše Vorner i dodaje da je alarm koji upozorava na finansijsku krizu prošao gotovo neregistovano.
Samo kombinovani javni javni dug zemalja Grupe 7 (G7) je porastao za skoro 40 procenata na oko 120 odsto njihovog BDP-a od početka krize, dok je ukupan dug privatnog nefinansijskog sektora porastao za 30 odsto, što znatno nadilazi privredni rast.
Hvatajući se u koštac sa negativnim privrednim tendencijama, vodeće centralne banke širom svijeta su se jedna za drugom latile prakse štampanja novca.
Prvo je to učinila američka Uprava fedralnih rezervi, za njom Banka Engleske i Centralna banka Japana, a sada i u EU, navodi britanski analitičar i zaključuje da to može da poljulja makroekonomsku i finansijsku stabilnost svijeta u cjelini.
Izvor i foto: rs.n1info.com
