Bio je to njegov drugi nastup na Međunarodnom muzičkom festivalu, nakon što je prije sedam godina imao solistički koncert uz korepeticiju našeg poznatog pijaniste Bojana Martinovića.
Rođeni Nikšićanin, koji je prva znanja sticao u Muzičkoj školi "Dara Čokorilo", a zatim podgoričkoj "Vasa Pavić", već više od dvije decenije je profesor Univerziteta umjetnosti i nezamjenjivi član državnog orkestra Kipra. Takođe, u međuvremenu je postao i državljanin te ostrvske zemlje koja je, kako ističe, po nekim parametrima veoma slična našoj.
- Kipar ima oko 800.000 stanovnika, s tim što je podijeljen na dva dijela. Imam i učenike i kolege - članove orkestra iz turskog dijela zemlje, ali pošto sa ja Crnogorac-Kipranin, onda mi oni ne zamijeraju već ta saradnja traje. Svi nastojimo da takve stvari prevaziđemo kulturom i muzikom, jer one i treba da prevazilaze sve granice.
Kada je riječ o Crnogorskom simfonijskom orkestru koji je imao priliku da čuje na otvaranju festivala, tu već ima samo riječi hvale.
- Izuzetan je napredak od perioda kada sam ja ovdje bio prvi put. I nevjerovatno je da postoji takav orkestar u zemlji koja je poput Kipra ili Malte. To znači da je Crna Gora na izuzentom putu. Znajući da svi imamo materijalne probleme, ti ljudi rade veoma odgovorno. Kiparski orkestra dobija barem pet puta više novca iz budžeta, ali nismo ništa bolji. A ono što je CSO danas, to je stvarno nevjerovatno. To je evropski! A Kipar i Malta su u EU.
Ipak, nemogućnost da i Crna Gora i Kipar formiraju svoje orkestre od "domaćih snaga" mogao bi se nazvati kontinuiranim problemom.- Kada bismo posmatrali nivo muzičke kulture Crne Gore i Kipra, on bi mogao da se uporedi, ali orkestar u kome sviram ima puno stranaca - 19 nacionalnosti. Mada ih i u CSO ima koliko sam vidio, uglavnom iz Ukrajine i Rusije. U kiparskom orkestru dobra limena duvačka sekcija dolazi iz Londona. Mi smo, inače, jako vezani za Kraljevsku muzičku akademiju (Royal Academy of Music) u Londonu, a ja sam čak u Asocijaciji profesora, pošto su moji đaci svirali na najvećim festivalima i takmičenjima po Evropi - ispričao nam je Živković.
On je napravio još jednu paralelu između svoje dvije domovine, kroz šalu komentarišući da "vole klasičnu muziku", ali se veoma teško odlučuju da dođu na koncert kada istovremeno ima sportskih događaja.
- Muzika i kultura su vezane, a Kiprani vole muziku. Međutim, klasična muzika mora da se "probija", da se pokazuje, da se o njoj edukuje, a to nije lako. Za neke ljude je lijepo, ali mnogi to ne razumiju. Zato i Kiprani više slušaju njihovu folk muziku, kao što je to slučaj i kod nas.
No, za njega je ništa manje bitno to što klasična muzika u Crnoj Gori ima svoj put, što uspijeva i što je CSO sve bolji. Posebnan utisak na njega je ostavila organizacija A tempa za koju kaže da je "zapanjujuće dobra".
- Jako mi je drago što sam pozvan da na njemu ponovo sviram, jer mi to mnogo znači. Veliki sam patriota i to uvjek ističem. Iako sam i državljanin Kipra, iako sam u Srbiji proveo 19 godina i žena mi je odatle, ja sam - Crnogorac i ovdje se uvijek odlično osjećam - zaključio je Živković.
Koncertu Trija Ciprus koji, osim Živkovića, čine još Kžištof Wrobel i Nikolas Melis, prethodila je jedina promocija na 14. A tempu. Publika je bila u prilici da sazna više o knjizi "Crnogorske narodne pjesme" dr Slobodana Jerkova, obimne studije rađene tokom više decenija, kako snimanjem na terenu, tako i pažljivim melografisanjem a zatim detaljnom analizom originalnih narodnih pjesama iz svih krajeva Crne Gore. O knjizi i pojedinostima crnogorskog melosa opisanim u novom izdanju MCCG, detaljno je govorila muzikološkinja dr Sonja Marinković. Ističući da je riječ o "prilogu raznovrsnim istraživanjima muzičke tradicije Crne Gore", ali i "prva knjiga značajnoj muzičkoj ediciji posvećenoj folklornoj tradiciji", ona je navela da knjigu "Crnogorske narodne pjesme" najvećim dijelom čine transkripcije 250 pjesama sakupljenih širom Crne Gore, sa primjerima napjeva i tekstova pjesama.- Objavljivanje etnomuzikološke zbirke i studije dr Slobodana Jerkova daje važan doprinos etnomuzikološkim istraživanjima na tlu Crne Gore, koja do sada nisu bila sistematična i kontinuirana. Ona će od zaborava sačuvati mnoštvo dragocjenog materijala i predstavljati osnovu za nove naučne polemike o brojnim istraživačkim problemima koji se javljaju u savremenoj etnomuzikologiji. Međutim, namjena ove knjige se ne ograničava naučnim razlozima. Ona je okrenuta i pedagozima, i budućim stvaraocima, jer nudi obilje dragocjene građe sačuvane za buduća pokoljenja - zaključila je Marinković.
Kako je najavio direktor Muzičkog centra Crne Gore Žarko Mirković, koji je izdavač ove knjige, ovo je prvi u nizu naslova koji će biti posvećeni crnogorskoj muzičkoj tradiciji, tačnije etnomuzikološkim studijama i zapisima.
- Već mogu da najavim da će naredne knjige u ovoj ediciji biti djela Miodraga Vasiljevića, njegove studije koje su vezane za Crnu Goru i crnogorsko narodno stvaralaštvo - kazao je Mirković.
Četvrtog festivalskog dana na 14. A tempu, na Velikoj sceni CNP- a od 20 časova koncert će prirediti "Chamber Jam Europe", u kome nastupa naš poznati kontrabasista Zoran Marković. Uz njega ansambl čine violinista Danijel Roulend, bandoneonista Marselo Nisinman, gitarista Alberto Mesirka i pijanistkinja Nataša Kudritskaja, a na programu su kompozicije najznačajnijih argentinskih autora tanga. Publika će biti u prilici da čuje Muški tango i Zašto ustaješ Marsela Nisinmana, Bordel 1900, Svita anđela i Svita đavola Astora Pjacole, Tužni grad Osvalda Tarantina i Avion Pedra Date.
K.J.
Foto: MCCG/D.Miljanić