Slatka laka nafta ima jeftiniju proizvodnju i preradu, budući da se nalazi na manjim dubinama. Utvrđene su istraživanjima mnoge strukture na različitim nivoima stijenskog kompleksa, mogu predstavljati skladišta, kako se to kaže - zamke na naftu i gas. I odnosi različitih sedimentnih fakcija ukazuju na mogućnosti formiranja statigrafskih zamki koje bi mogle sadržavati naftu i gas, pojašnjava za Pobjedu dr Tihomir Dragašević, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu.
Profesor Dragašević, rođeni Pljevljak, jedno je od najznačajnijih imena jugoslovenske geofizike, objavio je pet knjiga i više od 90 naučnih radova u stranim stručnim časopisima. U svim naftno-geološkim radovima na području Crne Gore učestvovao je, kako kaže, još od studentskih dana i tome posvetio više od tri decenije rada, kao koordinator i kao savjetnik na projektu Naftnoistraživačke aktivnosti na području južnog Jadrana. Bio je i direktor Instituta geofizike u Beogradu, kao prvi čovjek posebnog preduzeća za istraživanje nafte u Titogradu, a onda duže vrijeme koordinator i savjetnik u Jugopetrolu, sve do privatizacije te kotorske državne kompanije.
Arhiva koju je dr Dragašević iza sebe ostavio, radeći u državnoj kompaniji Jugopetrol, osnova je današnjeg novog interesovanja brojnih velikih kompanija za istraživanje nafte na Jadranu. Priča profesora Dragaševića otkriva da postoje veoma realni izgledi da se u akvatoriju Crne Gore otkriju veće zalihe „crnog zlata“.
- Sva dugogodišnja istraživanja nafte i gasa na području Crne Gore govore da je riječ o vrlo interesantnom naftnogeološkom području - ističe profesor Dragašević.
- U istraživanja za naftu i gas sam bio uključen, kao koordinator i savjetnik Jugopetrola Kotor, još od 1970. godine. Prva ozbiljnija ispitivanja su započela sklapanjem ugovora Jugopetrola Kotor i američke kompanije Buttes Gas & Oil Co. Ugovorom je obuhvaćen istražni prostor od graničnog područja sa Albanijom sve do rta Prevlaka. Poslije izvedenih seizmičkih ispitivanja, njihovom interpretacijom, locirana je bušotina JJ-1 koja je na dubini od 3.600 metara ušla u oligocensku krečnjačko-peščarsku seriju koja je bila ispunjena gasom pod vrlo velikim pritiskom - prisjeća se Dragašević i napominje da strani partner - zbog nepostojanja infrastrukture za prenos gasa - nije bio zainteresovan za eksploataciju. Ta prva istraživanja bila su ohrabrenje za nove partnere iz SAD: Jugopetrol Kotor je već krajem 1970. godine potpisao ugovor sa moćnom američkom kompanijom Chevron Co. iz San Franciska. Ta je kompanija potpisala ugovore i sa Crnom Gorom i sa Hrvatskom o istraživanju ugljovodonika u Jadranu.
Osamdesetdevetogodišnji Dragašević vjerovatno je danas najbolji poznavalac sedimenata Jadrana. Rukovodio je istraživanjima kada je, tokom tri decenije, na prostoru Crne Gore snimljeno više od dvije hiljade kilometara seizmičkih profila i izbušeno više bušotina u podmorju, ali i na kopnu.
- Na rezultatima tog prošlog rada zasniva se i ocjena vrijednosti podmorja Crne Gore i objašnjava interes inostranih kompanija za naše tendere, kao i njihova spremnost da ulažu znatna sredstva u dalje traženje ugljovodonika. Svi ti današnji razgovori o vrednovanju naših podvodnih terena, ponekad i bez dovoljno naučnog ukusa, rezultat su davno činjenog, nekadašnje brige države za valorizaciju njenih skrivenih bogatstava - kaže dr Dragašević i upozorava da Crna Gora mora biti svjesna što ima i čime raspolaže.
- Ta slatka laka nafta (sweet light oil) koju smo pronašli u prvim bušotinama je značajan uspjeh istraživanja, ona ima jeftiniju proizvodnju i preradu, budući da se nalazi na manjim dubinama. Slična je, kao što rekoh, sa naftom iz nalazišta u Sjevernom moru, kao i sa dijelom nafte sa Bliskog istoka, Afrike i Venecuele - ističe profesor i upozorava na važnost basena koji krije zalihe gasa i nafte.
- Utvrđeno je postojanje Južno-jadranskog sedimentnog basena u kojem debljina sedimenata premašuje 15.000 metara u epicentralnom dijelu. Nema u svijetu danas basena takve debljine i takvih strukturnih karakteristika, a da nema proizvodnje nafte i gasa. Da bi se utvrdile rezerve nafte koje sadrži određena struktura u okviru koje je i utvrđena nafta ili gas, potrebno je izbušiti dodatne bušotine kako bi se ležište okonturilo i dobili podaci za sračunavanje rezervi. Dokumentacioni materijali su vjerovatno sačuvani i predstavljaju vrijednost za sagledavanje daljih radova. Ostalo je na nama, da preduzmemo neophodne radnje da bi valorizovali vlastite resurse - zaključuje dr Dragašević.
Pobjeda
