Društvo

Svjetski dan zdravlja: Koliko je hrana koju jedemo sigurna?

Bezbjednost hrane tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, 7. aprila, kojim Svjetska zdravstvena organizacija želi podići svijest o tom globalnom javno-zdravstvenom pitanju svih učesnika u prehrambenom lancu – od uzgajivača, prerađivača i prodavača, do potrošača i državnih institucija u sistemu bezbjednosti hrane.
Svjetski dan zdravlja: Koliko je hrana koju jedemo sigurna?
Kristina Ćetković
Kristina ĆetkovićAutorka
Portal AnalitikaIzvor

Pod sloganom "Bezbjednost hrane od proizvođača do potrošača" širom svijeta istaknuće se važnost pristupa dovoljnim količinama zdravstveno sigurne i kvalitetne hrane, koja je osnova za održanje života i očuvanje dobrog zdravlja.

Globalizacija u proizvodnji i plasmanu hrane otvorila je nove puteve za njenu kontaminaciju bakterijama, virusima, parazitima i hemikalijama. Sve je teže utvrditi ishodišta bolesti povezanih s namirnicama iz različitih zemalja, navodi Svjetska zdravstvena organizacija i poziva na koordinisanu prekograničnu suradnju radi sigurnog snabdijevanja krajnjeg potrošača.

Prljavom hranom i vodom u organizam ulaze štetne bakterije, virusi, paraziti ili štetni hemijski spojevi, uzrokujući razne bolesti, obično infektivne ili toksične po svojoj prirodi.

Patogeni mikroorganizmi u hrani mogu uzrokovati više od 200 različitih bolesti, među kojima su teški oblici dijareje ili po život opasne infekcije poput meningitisa.

Zbog neočišćene hrane 2010. godine umrlo 351.000 ljudi u svijetu: Bolesti praćene dijarejom, uzrokovane zagađenom hranom ili vodom, godišnje usmrte oko dva miliona ljudi, uključujući i velik broj dece. Hemijski zagađivači mogu uzrokovati akutna trovanja, a njihova dugotrajna konzumacija može dovesti do kancerogenih oboljenja.

Zbog konzumiranja neočišćene hrane, procjenjuje se da je u svijetu 2010. godine umrlo 351.000 ljudi, a oboljelih je bilo 582 miliona, pri čemu su više od 40 odsto oboljelih bila djeca mlađa od pet godina. Najviše smrtnih slučajeva izazvalo je trovanje salmonelom, a najviše su bile pogođene afričke zemlje i jugoistočna Azija.

Izvor i foto: index.hr

Portal Analitika