Donosimo vam deset stvari u koje smo svi vjerovali prije najmanje 20 godina, a danas ih smatramo pogrešnim ili nepotpunim.
Dinosauri su izumrli zbog velikog vulkana: Hipoteza o vulkanu bila je jedna od glavnih rivalskih ideja danas opšteprihvaćene teorije o asteroidu koja je iznesena još prije 35 godina. Ipak, naučnici nisu pronašli poznati krater pod nazivom Chicxulub sve do 1991. godine, a sada se vjeruje kako je izumiranje dinosaura posljedica kombinacije tih faktora.
Između rasa postoji velika genetska razlika: S obzirom na to da su genetske razlike između ljudi i miša vrlo male, postalo je jasno da su razlike između ljudskih rasa gotovo nepostojeće. Štaviše, naučna studija iz 2002. godine pokazala je da su genetske razlike između naroda u Africi veće od razlika između Afrikanaca i Evropljana.
Postoji samo devet planeta: Prva egzoplaneta koju smo primijetili detektovana je tek 1992. godine, a u godinama koje su uslijedile ljudi su polako počeli brojati više od devet poznatih planeta. Danas se vjeruje da broj egzoplaneta u našoj galaksiji prelazi nekoliko milijardi.
Dinosauri izgledaju kao u filmu "Jurski park“: Stiven Spilberg je pogriješio zajedno sa paleontolozima koji danas pak vjeruju kako su dinosauri, uključujući strašnog T-rexa, bili prekriveni nečim što možemo opisati kao perje. Da, šareno perje, kao na pticama koje su ionako jedini živući potomci dinosaura.
Moderni ljudi nisu evoluirali u Africi: Prije genetskog dokaza mnogi su smatrali kako smo dobili današnji oblik na nekoliko različitih mjesta na planeti. Ideja je glasila da su naši preci napustili Crni kontinent prije 2 miliona godina nastanivši se širom zemlje i evoluirajući odvojeno i zasebno.
Nakon što smo počeli da istražujemo našu DNK prošlost, shvatili smo da imamo jednu jedinu majku – Afriku, iz koje su naši preci otišli prije tek 60.000 godina. Faktički, DNK analize su pokazale da potičemo iz jedne grupe ljudi koja je uspjela da preživi migraciju.
Neandertalci nisu bili pametni: Devedesetih godina prošlog vijeka naučnici su smatrali da je vrsta Homo neandertalensis izumrla zbog kognitivne superiornosti Homo sapiensa. Danas, nakon što smo pronašli i više nego dovoljno dokaza da su neandertalci pravili jednako dobre alate i oružje kao mi, hipoteza o "manjku pameti“ lako je otpala. S druge strane, još uvijek ne znamo zbog čega ih više nema.
Takođe, u međuvremenu smo shvatili da smo često dijelili teritoriju, a pronađeni su i dokazi o međusobnom miješanju koje je rezultiralo "mješancima“ koji danas hodaju među nama. Smatra se da do četiri posto ljudi posjeduje gene Homo neandertalensisa.
Zemlja je jedina planeta sa vodom: Od vremena kada smo ovo mislili voda je pronađena na Marsu, Jupiterovim mjesecima Europi i Genimedu te na Saturnovom Enceladusu.
Kompleksni organizmi imaju više gena od jednostavnih: Zahvaljujući HGP-u (Human Genome Project) koji je obavljen 2003. godine danas znamo da ljudi nemaju 100.000 gena kako se mislilo '90-ih godina. Taj broj se zapravo kreće od 19.000 do 20.000, dok pojedine biljke pokazuju veću genetsku kompleksnost sa svojih 32.000 gena.
Svemir usporava: Naravno, danas znamo da se širenje našeg svemira odvija sve brže i brže zahvaljujući sili koja nadjačava gravitaciju. Riječ je o tamnoj energiji čija priroda nije jasna, ali čiji se efekat može osjetiti širom univerzuma.
Svemir je star 13,73 milijarde godina: Izgleda da smo pogriješili za "samo" 100 miliona godina. Zahvaljujući posljednjim sakupljenim podacima misije "Planck" pod okriljem Evropske svemirske agencije, možemo reći da je naš svemir star oko 13,82 milijarde godina.
Izvor i foto: klix.ba
