“Ovdje se ničim, ama baš ničim, ne mijenja način kojim se utvrđuje javni interes, a to je suština ovog zakona. Mijenja se vrijeme upisa, a ne i vrijeme plaćanja nadoknade za vlasnika zemljišta, koju plaća onaj ko je korisnik eksproprijacije”, rekao je Žugić na sjednici Odbora.
On je naveo da niko ne može osporiti pravo bivšem vlasniku da na sudu napravi reviziju onoga što je država prethodno uradila, u smislu procjene vrijednosti.
“Promjena je da se korisnik eksproprijacije upisuje prije nego se okonča sudski proces i misimo da smo time zaštitili javni interes. Ovo je opšti interes uz punu zaštitu privatnog”, smatra Žugić.
Odbor je o dopuni Zakona raspravljao na sjednici 9. marta. Tada je odlučeno da se to skupštinsko tijelo o njemu izjasni nakon što dobije dodatna pojašnjenja Žugića, ali i nakon što stav o predloženom saopšte predstavnici svih poslaničkih klubova.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijalističke narodne partije SNP Aleksandar Damjanović, rekao je da Zakonodavni odbor još nije dao mišljenje o predloženoj dopuni Zakona.
“To smatram problemom”, dodao je Damjanović.
Poslanik Pozitivne Crne Gore Goran Tuponja kazao je da je Žugić, u oblazloženju zašto se predlaže dopuna Zakona, rekao da je dosadašnja praksa pokazala da postupak ekproprijacije, od donošenja odluke o proglašenju javnog interesa do upisa prava svojine na korisnika eksproprijacije, dugo traje, jer je uslov za upis prava svojine pored pravnosnažnog rješenja i dokaz o isplaćenoj naknadi.
“Taj proces kasni, jer država građaninu sporo isplaćuje. Država je kriva što taj proces dugo traje”, smatra Tuponja.
On je rekao da bi se sada, ukoliko bi se usvojila dopuna Zakona, eksprorijacija realizovala osam dana nakon donošenja odluke, dok bi se problem isplate novčanih sredstava odložio na neodređeno.
“Vi ništa ne želite da kao država uradite u tom pravcu, odnosno da isplatite ta sredstva prije, nego ostajete na dosadašnjoj praksi da se ona isplaćuju onako kako možete i kad stignete”, ocijenio je Tuponja.
Žugić je objasnio da nikada nije bilo da država ne isplaćuje proces ekproprijacije, već da se to sporo realizovalo zbog trajanja sudskih sporova koje, kako je kazao, niko nema pravo da ugrozi, ni država, ni pojedinac.
“Mi imamo projekat Catary Diara na prostoru Plavi hortzonti u Tivtu. Imamo vrlo reputabilnog investitora i imamo ogromne pozitivne socio ekonomske implikacije. Ovom sudskom procedurom mi ugrožavamo jedan Catari Diar sa investicijom od nekoliko stotina miliona eura, zbog svega 2,3 hiljada metara kvadratnih koji su u sudskom sporu i ne mogu da uđu u posjed, a ne žele kao reputabilna kompanija da krše bilo koji zakon”, saopštio je Žugić.
Prema njegovim riječima, država niti smije, niti želi, niti može da ne isplaćuje sredstva, već obavlja procjene.
“Ako ja, kao vlasnik, nijesam zadovoljan procjenom onda se sudski ostvaruje moje pravo do namirenja do sudske pravosnažnosti. Ovdje je samo pitanje upisa novog vlasnika i ostvarenje javnog interesa", kazao je Žugić.
Tuponja je rekao da se dopunom Zakona dovode u nepovoljan položaj svi oni koji ne idu pred sud da traže ostvarivanje prava.
“Odluka nakon osam dana postaje izvršna, a vi se ničim ne obavezujete kada ćete ispatiti nadoknadu”, rekao je Tuponja.
Žugić je objasnio da je to potpuno riješeno postojećim zakonom, a ne izmjenama.
“Nijesu svi vlasnici pred sudom. Neki prihvataju namirenje i na osnovu procjene nadležnog organa. Dužni smo da imamo pokriće za našu procjenu na posebnom računu, što znači da se ne smije desiti da ono što procjeni država nema uporište u finansijskom izrazu”, rekao je Žugić i dodao da će preuzeti svu odgovornost na sebe, ako se nađe ijedan vlasnik da nije dobio odmah pokriće za ekspropriisanu neproketnost.
Poslanik Demokratske partije socijalista DPS Filip Vuković, saopštio je da je, kada se raspravlja o Zakonu o eksproprijaciji, sva pažnja usmjerena na primorje i na vrijednost zemljišta na primorju.
Mnogo važniji segment za Crnu Goru i privredu je, kako smatra, eksproprijacija koja je u funkciji eksploatacije mineralnih sirovina, konkretno najviše kada je u pitanju ugalj.
“S obzirom da je u Zakonu o energetici, koji je nedavno pretprpio određene izmjene, prošao amandman u kome se ekploatacija uglja u svrhe proizvodnje toplotne i električne energije proglašava javnim interesom, u ovom zakonu je takođe potrebno da se to pravo da privrednim i akcionarskim društvima i kompanijama koje se bave eksploatacijom uglja, da obavljaju eksproprijaciju u svom interesu”, kazao je Vuković i najavio da će podnijeti amandman na predloženu dopunu Zakona o eksproprjaciji.
On je rekao da će se to, osim na rudarstvo, odnositi i na izgradnju hidroelektrana.
“Ogromni prostori treba da se ekspropriišu, da bi se naprvila jedna hidroelektrana. Naravno i za autoput”, rekao je Vuković.
Odbor je usvojio i Predlog izmjena i dopuna Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti.
Na dnevnom redu bila je i realizacija zaključaka Skupštine od 30. aprila 2013. godine, koji se odnose na Kombinat aluminijuma KAP, ali je odlučeno da se o toj tački raspravlja u srijedu, kako bi sjednici prisustvovali ministri ekonomije i rada i socijalnog staranja, Vladimir Kavarić i Zorica Kovačević.
