“Nalazimo se u završnoj fazi razgovora. To je faza u kojoj pokušavamo da, u direktnoj komunikaciji sa potencijalnim koncesionarima, definišemo bolje ponude nego što su bile u momentu dostavljanja i da optimizujemo sa državnog nivoa ono što su komplementarne ponude raznih ponuđača”, rekao je Kavarić novinarima tokom Jadranskog samita o nafti i gasu, koji je danas počeo u hotelu Splendid u Budvi.
Vlada bi početkom aprila trebalo da dostavi parlamentu predlog ugovora i odluke o dodjeli koncesija na osnovu ponuda dostavljenih na tender, koji je zatvoren 15. maja prošle godine. Konačnu odluku o dodjeli koncesija donijeće Skupština.
Na tender za dodjelu ugovora o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika u crnogorskom podmorju ponude su dostavila tri konzorcijuma, od po dvije kompanije. Ponudu su dostavili konzorcijumi koje čine američki Marathon Oil Corporation i austrijski OMV, italijanski Eni i ruski Novatek, kao i grčki Energean Oil & Gas i britanski Mediterranean Oil & Gas.
Kavarić smatra da optužbe da projekat istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju nije transparentan sa stanovišta ekologije i turizma, nijesu na mjestu.
“S optužbama se duboko ne slažem, jer mislim da je ovo proces koji teče i sa kojim je javnost upoznata. Parlament je donosio sve odluke u vezi ovog procesa, tako da je to nešto što je u demokratskim državama etalon transparentnosti”, saopštio je Kavarić.
On je dodao da nema zemlje u svijetu koja se svjesno odrekla resursa nafte i gasa, kao i da to nijesu uradile ni mnogo bogatije države od Crne Gore.
“Besmisleno je govoriti o toma da li Crnoj Gori treba istraživanje nafte i gasa, pogotovo u situaciji kada se čitav Jadran bavi tim procesima”, kazao je Kavarić i poručio da će biti obezbijeđen maksimalan nivo transparentnosti.
On je saopštio da je sa aspekta ekologije važno da budu zadovoljeni najbolji standardi po pitanju životne sredine.
“Naš je posao da obezbijedimo najbolje standarde. Danas niko nije u situaciji da kaže gdje će biti lokacije za bušenje, jer tek ulazimo u fazu istraživanja koje će pokazati gdje je to moguće i komercijalno isplativo”, rekao je Kavarić.
Ministar ekonomije Hrvatske, Ivan Vrdoljak je, komentarišući kako će se eksploatisati dio oko Prevlake, neriješenog dijela sa Crnom Gorom, rekao da bi prvo trebalo da se obavi istraživanje.
„Ne možete eksploatisati ništa što ne znate da li imate. Treba dug period da bi se došlo do toga da se dokaže da tamo ima potencijala. Tri do pet godina ne može ispod toga", kazao je Vrdoljak.
Sada, kako je dodao, treba krenuti sa procesom istraživanja i pustiti firme neka rade i istražuju, a do tada će dvije države od kojih je jedna član Evropske unije (EU), a druga želi to da postane, riješiti granični spor.
"Tada ćemo, kada sve istražimo, znati kome pripada ono što se treba eksploatisati, ako uopšte ima“, rekao je Vrdoljak.
On je dodao da ima 130 bušotina sa italijanske strane, ali da se ne smije zaboraviti jedna opasnost.
„Možda treba da raspišemo referendum o tome da li želimo uvozne tankere koji nam prljaju naš Jadran, sa prljavom uvoznom skupom naftom koji plaćaju naši građani i naša industrija. Ajmo napraviti referendum o tome da li su nam potrebni ti tankeri ili da ih zaustavimo takve prljave koji dolaze da ispuštaju balansne vode na ulazu u Jadran, a sa svojom kontolisanom proizvodnjom nadomjestimo to i dobijamo jeftinije energente“, kazao je Vrdoljak.
Prema njegovim riječima, možda treba raspisati referendum o tome da li se želi jeftinija energija, jeftiniji računi, umjesto većih uvoznih.
„Za te referendume bi imalo smisla. Za uvozne lobije koji će forsirati referendume da bi zaštitili svoje interese isključivo svoje vlastite interese, za to sam protiv“, poručio je Vrdoljak.
On je rekao da je jedino mjesto gdje se u Hrvatskoj eksploatiše neposredno pored Istre, najveće i najbolje turističke regije u državi.
„Jedine platforme, njih 12, koje se nalaze u Hrvatskoj, se nalaze neposredno pored Istre. Mislim da su tankeri u Jadranu koji ulaze i koji su u pokretu puno veća opasnost nego 20-tak bušotina gdje su kontrolisani procesi“, dodao je Vrdoljak.
On je naveo da Hrvatska do sada ima 12 bušotina i da su sve pored Istre.
„Ostatak Jadrana je okupiran sa italijanske strane i 130 eksploatacijskih bušotina se nalazi sa italijanske strane i izbušeno je preko hiljadu istražnih bušotina“, saopštio je Vrdoljak.
On je kazao da se prije četiri godine u Hrvatskoj „moglo bušiti na svakom ostrvu, plažama, deset metara od obale“.
„Međutim, 2013. godine izmjenili smo zakon gdje smo rekli da se ne može bušiti ne bliže od deset kilometara od obale i šest kilometara od ostrva. Mi smo tek prije dvije godine uveli red da ne mogu bilo gdje, nego se morate odmaknuti od plaža, ostrva i kopna koji želimo da zaštitimo“, poručio je Vrdoljak.
On je na pitanje da li Hrvatska elektroprivreda (HEP) planira da postane partner crnogorskoj Elektroprivredi (EPCG), Vrdoljak je saopštio da HEP želi da bude regionalna firma i partner sa svim regionalnim kompanijama uključujući i crnogorsku.
„Imamo interesa biti negdje u regiji prisutni i interesa da učestvujemo u regionalnom elektroenergetskom tržištu i sigurno ćemo u sljedećem periodu vidjeti potencijale Slovenije, Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije, Crne Gore, Makedonije i Mađarske“, zaključio je Vrdoljak.
Kavarić je, odgovarajući na pitanje novinara da li će predstavnik države u Odboru povjerilaca Kombinata aluminijuma (KAP) glasati za produženje roka nikšićkom Unipromu za uplatu preostala 24 miliona eura kupoprodajne cijene, kazao da ima povjerenje u sudsku vlast i da je siguran da će Privredni sud taj proces do kraja sprovesti zakonito.
“Drago nam je da je organizovana proizvodnja u KAP-u i da ta kompanije u ovom trenutku ne koristi, ni direktno, ni indirektno, državne subvencije, iako znamo da to u aluminijumskoj industriji nije česta pojava. Nadamo se da će taj proces imati ishodište u ulaganju u pogone fabrike”, saopštio je Kavarić.
On je podsjetio da odluku o eventualnom prolongiranju uplate donosi stečajni upravnik i sudija i Privredni sud, kao i da bi razlog za tako nešto bilo to što nijesu otklonjene sve barijere kako bi se novi vlasnik bio upisan kao vlasnik. (Mina BUSINESS, foto: Portal RTCG)
