Porodica Zuber-Gregović pretprjela je 1946. nacionalizaciju svoje cjelokupne imovine, uključujući zgrade, palate i brodove koji su pripadali Lalu Zuberu. Zahtjev za povraćaj imovine njegovi nasljednici podnijeli su 2004. godine, a Ministarstvo finansija je procijenilo dobra u vlasništvu Zubera na 10,3 miliona eura. Međutim, država do danas nije isplatila taj dug, niti je ušla u pregovore sa oštećenom porodicom. Član 12 Zakona o povraćaju ne dozvoljava fizički povrat imovine od velike vrijednosti. Dok povraćaj imovine prvobitnim vlasnicima nije dozvoljen, na djelu je bila privatizacija kojom je u periodu od 2004. do 2009. godine rasprodat veliki broj građevina ove porodice. Iako naš Zakon o privatizaciji nalaže da 20 odsto profita od privatizacije bude isplaćeno starim vlasnicima, to se nije desilo. Novi problem za nasljednike Zubera predstavlja najava eksproprijacije Buljarice.
Deklić je podsjetila da Tenderska komisija za valorizaciju Buljarice, kojom predsjedava ministar finansija, namjerava što prije da usvoji nacrt Zakona o eksproprijaciji koji bi omogućio državi da u roku od osam dana od dana objavljivanja u Službenom listu otjera vlasnike imovine iz njihovih kuća.
„Ovaj zakon je u direktnom sukobu sa Ustavom Crne Gore, sa fundamentalnim pravom na privatnu svojinu i sa slobodom upravljanja vlastitom imovinom po slobodnoj volji“, upozorava ona.
Deklić ističe da se kao motiv za eksproprijaciju navodi državni interes, ali da država pod tim ne podrazumijeva izgradnju škola, bolnica, aerodroma, već turističkih kompleksa.
„Crnogorska vlada pod državnim interesom podrazumijeva brisanje javnog duga. Apsolutno je neprihvatljivo izmiriti javni državni dug oduzimanjem privatne svojine uz isplatu jako niskih odšteta. Ukoliko ovaj staljinistički model oduzimanja bude prihvaćen, to znači da će sva privatna imovina u Crnoj Gori biti u opasnosti. Takođe, rizik od eksproprijacije može da dovede u pitanje strane investicije. Da li je ovo ispravan put ka EU i NATO-u“, pita se Deklić.
Ona je dodala da pojedimi vlasnici imovine u Buljarici žive na tom prostoru već pet vjerkova i da ne mogu biti otjerani u ime novca. Poručuje da će se Zuberi i dalje nastaviti da se bore protiv usvajanja Zakona o eksproprijaciji.
„Primjeri civilizovanog pristupa ovom slučaju su Costa Smeralda i Porto Červa na Sardiniji gdje je 70-ih godina prošlog vijeka sprovedena velika operacija u sektoru nekretnina. Moram da vas podsjetim da Buljarica može da se pohvali nevjerovatnom prirodnom ljepotom i sigurno nije manje lijepa od Sardinije. Imamo iskustva i znamo kako se stvari odvijaju, te zato osjećamo dužnost da se borimo protiv usvajanja Zakona o eksproprijaciji“ poručila je ona.
