Zakonom o poreskoj administraciji nijesu predviđena krivična djela za neplaćanje poreza i doprinosa na lična primanja, ali je amandmanskim djelovanjem na izmjene i dopune Krivičnog zakonika bilo predloženo uvođenje krivičnog djela i kazni za neplaćanje poreza i doprinosa. Predlog zakona nije usvojen u parlamentu, a samim tim ni amandman kojim je predloženo ovo rješenje.
U ministarstvu podsjećaju da pravni sistemi drugih zemalja sadrže, pored krivičnog djela poreske utaje, i krivično djelo neplaćanja poreza i doprinosa na zarade.
"Postoji razlika između ova dva krivična djela, jer utaja poreza nastaje putem prikrivanja prihoda i na taj način izbjegavanja prijavljivanja i plaćanja poreske obaveze. Sa druge strane, neplaćanje poreza i doprinosa na zarade ima drugačija obilježja prekršaja. Naime, svaki zaposleni, pored neto zarade, shodno ugovoru o radu, Opštem kolektivnom ugovoru i Zakonu, ostvaruje i doprinose za socijalno osiguranje koji se plaćaju iz njegovih primanja. Zakonski propisi ne poznaju termin ,neto zarade, već se jasno propisuje da su u zaradi zaposlenog uključeni i porezi i doprinosi, te u propisima postoji jedino termin ,,bruto zarade“. Poslodavac je u obavezi da priliikom isplate zarade obustavi poreze i doprinose i iste uplati na propisani uplatni račun. U praksi se nerijetko javljaju pojave da poslodavci zaposlenima isplate zarade bez poreza i doprinosa, odnosno tzv. neto zarade, pri čemu naprave niz prekršaja", naglašavaju u ministarstvu, konstatujući da poslodavac u ovom slučaju zloupotrebljava položaj zaposlenog i koristi momenat da mu uplati dio prihoda koji mu je neophodan za egzistenciju, ali mu uskrati druga prava.
"Zaposlenog ne obavještava o iznosu bruto zarade, niti o iznosu obračunatih poreza i doprinosa, kao ni o tome da li je iste uplatio na propisane načine. Prema tome, zaposleni je onemogućen da sazna šta se desilo sa dijelom njegove zarade. Ako se od jednog poslodavca takva situacija ponovi više mjeseci, onda nastaje situacija da se nagomilava dug po tom osnovu i da obaveze za doprinose nikada ne budu uplaćene. Neplaćanjem obaveza zaposleni će izgubiti pravo na radni staž, osnovicu za utvrđivanje penzijskog osnova, pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz socijalnog osiguranja. Nijedan zakonski propis ne daje pravo poslodavcu da odlučuje o tome da može zaposlenom isplatiti samo dio plate, a pogotovo u situaciji da sa tim uopšte ne upozna zaposlenog i da ga dovede u zabludu u pogledu ostvarivanja za njega veoma bitnih prava. Stav Ministarstva finansija je da postoji osnov za propisivanje ovakvog krivičnog djela, a činjenice i odluku o tome sa kojim je namjerama poslodavac oštetio zaposlene i budžet donosio bi nadležni sud", naveli su iz ministarstva.
